Skupina Anonymusi, koja je u više navrata i hakirala internetske stranice Ureda Predsjednika i ZAMP-a, upozorava kako predsjednikova podrška ACTA-i ne znači da je podržao borbu protiv piratstva, nego da je podržao ugovor koji znači kraj interneta kakav poznajemo, kraj demokracije i svake privatnosti i anonimnosti na internetu.

Zagrepčanin Ivo Špigel, predstavnik građanske inicijative “Internet za sve”, napominje kako zaštita autorskih prava nije sporna, ali zabrinjavaju represivne odredbe ugovora. - Jedna daje mogućnost operaterima da prate aktivnosti korisnika. Primjerice, skidate li neki film sa servisa poput torrenta, može vam se blokirati pristup internetu. Vaše ime moglo bi završiti na crnoj listi, a kada na nju jednom dođete, više vam nijedan operater neće smjeti dati pristup internetu – kaže Špigel.

Druga sporna odredba je i osnivanje tzv. ACTA-ina povjerenstva za upravljanje procesom primjene sporazuma koja bi imala pravo nadzora nad regulativama država. Predviđeno je kažnjavanje i same pomoći u kršenju autorskih prava pa bi za portale kao što su YouTube ili Vimeo to moglo značiti i njihovo gašenje. Protiv ACTA-e ustao je i komunikacijski stručnjak Marko Rakar, tvorac poznate Vjetrenjače, koji smatra kako je sjajno što su građani digli glas, u ovom slučaju na vrijeme.

- Reakcije koje vidimo zadnjih dana pokazuje da postoji jedna kategorija ljudi u Hrvatskoj koji brinu o svjetskim problemima koji se dotiču i nas. Vjerujem da će sada Vlada puno pažljivije vagati hoće li potpisati ovaj ugovor ili ne – kaže Rakar. Podsjeća da su dvije slične akcije u SAD-u, ugovori SOPA i PIPA propali, jer su izazvali oluju prosvjeda na mreži, dok je ACTA prošla u mnogim zemljama, jer je najvećim dijelom pripremana daleko od očiju javnosti. - ACTA može izazvati i blokiranje nekih servisa. Na primjer, ako na Facebooku nekolicina korisnika nepažljivo dijeli neki sadržaj, mreža se može privremeno ili trajno suspendirati i za sve ostale korisnike u Hrvatskoj – objašnjava Rakar.

Upozorava posebno na sporni članak 6. ugovora koji propisuje da se ne smiju uvoziti, proizvoditi ili prodavati uređaji ili tehnologije koji onemogućavaju nekome da kontrolira da li netko razmjenjuje zaštićene sadržaje. Za razliku od predsjednika Josipovića, Vlada još nema stav o ACTA-i, a potpredsjednica Vlade Milanka Opačić najavila je kako će se svakako prije provesti javna rasprava. - Ministarstvo vanjskih poslova nije nadležno za ACTA-u, jer to nije dokument po principu uzmi ili ostavi, nego je puno složeniji i svaka će država tražiti neku svoju posebnu odredbu. To još nije došlo niti na Vladu da bi se o tome službeno raspravljalo – poručio je Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih poslova.

SD/eZd