Zemlja znanja ili slugu
Hrvatska jedina u Europi u kojoj je ulaganje u znanost palo
Hrvatska je jedina zemlja u Europi u kojoj ulaganje u znanost i inovacije uz manje varijacije pada od 2002. godine, pokazalo je Eurostatovo istraživanje.
U članicama EU u prosjeku se iz državnog proračuna za ovu svrhu izdvaja oko dva posto BDP-a. Budući da su inovacije i znanost važni pokretači gospodarskog razvoja, cilj Unije je da taj postotak do 2020. naraste na oko tri posto. No Finska, Švedska i Danska već sada ulažu više, a za njima ne zaostaju puno ni druge uspješne europske države poput Njemačke i Austrije. Susjedna Slovenija, s kojom se prirodno volimo uspoređivati jer smo nekada bili u istoj državi, nalazi se odmah iza njih, na sedmom mjestu s izdvajanjem većim od dva posto (pogledajte tablicu dolje desno).
Dok je u većini europskih zemalja izdvajanje od 2000. do 2010. raslo ili ostalo manje-više isto, u Hrvatskoj je od 2002. padalo iako je već i tada bilo malo - 0,96 posto. Prema Eurostatovim podacima u 2010. ono je bilo samo 0,73 posto. Manje od nas u znanost su ulagale samo Malta 0,63 posto, Latvija 0,60, Bugarska 0,60, Cipar 0,50 i Rumunjska 0,47 posto. No zanimljivo je da je čak i u većini tog društva u spomenutom razdoblju uglavnom bilježen rast. Tako je primjerice u Bugarskoj izdvajanje naraslo sa 0,51 posto u 2000. na 0,60 u 2010.
Neke uspješne tranzicijske zemlje u istom su razdoblju značajno povećale izdvajanja. Primjerice Estonija sa 0,60 na čak 1,62 posto, a Slovenija sa 1,38 na 2,11 posto.
Do 2020. povećanje od 90 posto
EurostatKliknite za uvećanje Pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja dr. sc. Saša Zelenika kaže da je naše izdvajanje u 2011. bilo na oko 0,75 posto dok je za 2012. teško reći jer se takve procjene mogu donijeti tek s godinom odmaka.
No Zelenika tvrdi da je izdvajanje posljednjih godina stabilizirano te da je njegov resor jedini koji nije doživio nikakve rezove.
Upozorava da pri baratanju postocima uvijek treba imati na umu odakle sredstva dolaze.
'Sadašnji prosjek EU je nešto više od dva posto. No u tim zemljama oko dvije trećine ulaganja u znanost i inovacije dolazi iz privrede', rekao je Zelenika i dodao: 'Kod nas je situacija obrnuta. Oko 55 posto sredstava dolazi iz državnog proračuna, a 45 posto iz gospodarstva. Zabrinjava što naše gospodarstvo ne pokazuje tendenciju ulaganja u razvoj znanosti i tehnologije. Kao da postoji neko nepovjerenje u našu znanost.'
Prema projekcijama MZOS-a izdvajanja bi trebala lagano rasti, a do 2020. trebala bi dosegnuti 1,4 posto BDP-a, što bi iznosilo oko 2,5 milijardi kuna. Bio bi to rast od oko 15 posto godišnje, odnosno ukupno 90 posto. Od 2015. godine rast BDP-a trebao bi doći na oko četiri posto godišnje, pa bi u apsolutnim iznosima novaca za znanost i inovacije trebalo bi biti još i više.
Klasteri koje treba razvijati
Kako ne bismo postali zemljom ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti ministarstvo znanosti zajedno s ministarstvom gospodarstva planira odrediti i razvijati klastere konkurentnosti. Trenutno su, kaže Zelenika, prioriteti prehrambena industrija, drvna, automobilska (uglavnom dijelovi), brodarska, obrambena, tekstilna, građevinska, farmaceutska, kemijska, elektroenergetska, informatička, te bio i nano tehnologija. Neke uspješne tvrtke poput Ericssona Nikole Tesle i Galenskog laboratorija pokazuju da Hrvatska ima potencijala.
Natječaji kasne zbog otpora
Zelenika je u četvrtak objasnio i zašto se na nove natječaje za znanstvene projekte čeka već godinama.
'Sabor će danas izglasati novi Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost čija će jedna od prvih zadaća biti upravo novi projekti. Uspostava novog modela po kojem se s državnog upravljanja prelazi na državno nadziranje pri čemu će znanošću upravljati sami znanstvenici pokazala se zahtjevnim procesom koji je naišao na nemale otpore,' rekao je Zelenika.
Vezane vijesti
-
Nakon što se u našim krajevima pojavila u studenom 2023. godine, prizori polarne svjetlosti, ponovno su u petak, 10. svibnja bili vidljivi iz svih krajeva Hrvatske, od Istre do Dubrovnika, pa i na kontinentu, od Zagreba do Vinkovaca, a vedro nebo nagradilo je sve one koji su je željeli fotografirati.
-
Strategija bi trebala omogućiti svima jednako dostupno obrazovanje pod jednakim uvjetima
-
-
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs izjavio je u nedjelju da će u školama biti "nekih problema" dok se ne uhoda uvođenje covid potvrda, ali ne očekuje velike probleme jer su škole dobile upute Stožera civilne zaštite i dodatne upute Ministarstva.
Izdvojeno
-
Svim brojnim fanovima Baby Lasagne, to jest Marka Purišića, nije poznato da je on prije hita s Eurosonga "Rim Tim Tagi Dim" objavio još dvije pjesme.
-
Međunarodno natjecanje - III Madeira Underwater Open 2024: Fotografsko i Video prvenstvo u Porto Santu, Portugal 11.-16.5.2024.
-
Članovi Jiu jitsu kluba Zadar nastupili su na AJP Tour Croatia National Championship natjecanju i osvojili ukupno sedam medalja, od toga tri zlata, dva srebra i dvije bronce.
-
Njemački tenisač Alexander Zverev pobjednik je zemljanog ATP Masters 1000 turnira u Rimu, u finalnom susretu Nijemac je sa 6-4, 7-5 pobijedio čileanskog tenisača Nicolasa Jarryja.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.