Politika

javna rasprava

Akcijski plan protiv govora mržnje

Akcijski plan protiv govora mržnje
Patrik Maček/PIXSELL

Tri mjeseca nakon napada na Banske dvore Vlada je u javnu raspravu uputila dokument koji precizno definira postupanje institucija, piše u petak Jutarnji list, ističući kako se uvodi strogi protokol za praćenje pojedinaca i grupa koji u javnom prostoru šire netrpeljivost.

Ovaj tjedan, točno tri mjeseca od dramatičnog jutra kad je 22-godišnji Danijel Bezuk iz automatskog oružja pred ulazom u Vladu ranio policajca, pucao na još dvojicu i izrešetao prozore Banskih dvora, Vlada je u javnu raspravu uputila "Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje", navodi dnevnik.

Cilj je donošenja protokola, kako stoji u tome dokumentu, unaprijediti rad policije, Državnog odvjetništva, sudova i drugih tijela nadležnih za suzbijanje, otkrivanje i progon zločina iz mržnje.

Središnje tijelo za praćenje i objavu podataka o toj vrsti zločina i donesenim presudama bit će Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Taj ured će pratiti tijek postupka u svakom pojedinom predmetu zločina iz mržnje, objedinit će statističke podatke i objavljivati ih na svojoj službenoj stranici, a podatke će dostavljati i Uredu za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE-u).

Alen Tahiri, predstojnik Ureda za ljudska prava, rekao je za Jutarnji list da donošenje tog dokumenta nema veze s Bezukovim rafalima na Banske dvore jer na tome dokumentu radi od 2018.

"Postoji velika diskrepanca u podacima o broju tih zločina koje dobivamo od policije i onih koji nam stižu iz DORH-a. Želimo tijela otkrivanja i progona potaknuti na što bolji rad i dobiti što precizniji i jasniji uvid u raširenost te pojave i postupanje nadležnih tijela. Najčešće mete zločina iz mržnje prema podacima koje smo dosad dobivali su Romi i Srbi te seksualne manjine", kaže Tahiri. Nada se da će Vlada protokol usvojiti najdalje do sredine veljače, donosi Jutarnji list.


Reci što misliš!