Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u srijedu pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda u New Yorku da svjetski čelnici moraju djelovati zajedno, ne samo na upravljanju kriznim situacijama i rješavanju problema, već i u širenju nade i optimizma, te podsjetila na uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije koji pokazuje da i male zemlje poput Hrvatske mogu nadahnuti druge i stići na vrh.

"Ujedinjeni narodi su mjesto gdje moramo pokazati svoju spremnost djelovati zajedno", rekla je Grabar-Kitarović u svom govoru tijekom opće rasprave na redovitoj 73. godišnjoj sjednici Opće skupštine UN-a u New Yorku.

"Naši protivnici su mnogi: siromaštvo, glad, nedostatak obrazovanja, nejednakost spolova i isključivanje žena u mnogim društvima, opasnost za okoliš, ugrožena sigurnost i pogaženo ljudsko dostojanstvo", rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da bi svjetski čelnici trebali "na sebe gledati kao na tim koji treba raditi zajedno, iskoristiti prednosti svoje moći i rješavati se svojih slabosti kako bi naš svijet postao bolji i kako bismo bili nadahnuće za izvrsnost na globalnoj razini".

"Trebali bismo voditi ne samo u upravljanju kriznim situacijama i rješavanju problema, već i u širenju nade i optimizma. Moramo pokazati našu humanost, solidarnost i suosjećanje. Pri tome moramo, iznad svega, poštovati jedni druge. Poštovanje je naše najvrednije sredstvo", naglasila je hrvatska predsjednica.

Podsjetila je na uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, gdje je Hrvatska senzacionalno osvojila srebrnu medalju, istaknuvši da su hrvatski nogometaši ovoga ljeta nadahnuli ljude diljem svijeta. "Ovog je ljeta nogomet, od svih zbivanja, bio u središtu svjetske pozornosti i na trenutak nas je ujedinio u našim težnjama za izvrsnošću", rekla je Grabar-Kitarović. Dodala je da je nakon uspjeha reprezentacije primila brojne čestitke i poruke iz svih krajeva svijeta, "od Kine, Australije i Saudijske Arabije, do Trinidada i Tobaga i Nepala".

"U tim sam porukama mogla iščitati da je Hrvatska – zemlja koja nema veliku površinu, velik broj stanovnika ili veliko gospodarstvo – na ovaj način postala metafora za sve ove plemenite ljude, po tome što jedna zemlja može učiniti kako bi nadahnula druge i stigla na vrh svijeta, osvojivši srca ljudi širom svijeta i potičući oduševljenje zbog spoznaje kako i njihova, i svaka zemlja može učiniti isto", rekla je.

"Za izvrsnost ne trebate fizičku veličinu; trebate srce i upornost, i prije svega trebate podijeliti viziju s drugima i raditi zajedno kako biste postigli uspjeh. Nije važna veličina nečijeg teritorija; važna je veličina i kvaliteta ideja. Količina nije jedino mjerilo za značaj; već je i odlučnost u postizanju cilja", naglasila je hrvatska predsjednica s govornice Opće skupštine UN-a.

Hrvatska podupire proširenje EU-a na zapadni Balkan

Grabar-Kitarović je također govorila o stanju u regiji, podsjetivši da je Hrvatska ove godine obilježila svoju petu godinu članstva u Europskoj uniji. "Hrvatska je primjer koji svjedoči o transformacijskoj snazi članstva u EU-u, o prednosti pristupanja u područje na kojem su mir, sloboda, ljudsko dostojanstvo i blagostanje standardi, a ne puki ideali. Iz tih razloga, među ostalima, Hrvatska snažno podupire daljnje proširenje EU-a na naše jugoistočno susjedstvo", rekla je.

Naglasila je da je od iznimne važnosti riješiti preostala pitanja vezana uz ostavštinu rata i istovremeno se posvetiti regionalnoj suradnji i dobrosusjedskim odnosima. "U tom okviru ćemo se i dalje usredotočiti na prava manjina, nestale osobe, nadležnost za ratne zločine, ratne žrtve i na procesuiranje ratnih zločina na nacionalnoj razini", kazala je, upozorivši međutim da "dobri i uzajamno korisni susjedski odnosi uvelike ovise o riječima koje dolaze preko granice".

"Za inflamatornu i revizionističku retoriku, potaknutu političkim potrebama u zemlji, ponekad je za izgovoriti potreban samo trenutak; međutim, popravljanje narušenih odnosa traje mnogo, mnogo dulje", rekla je Grabar-Kitarović.

Istodobno je, govoreći o dijalogu na relaciji Beograd-Priština, upozorila da "moramo biti pažljivi i izuzetno oprezni kada se radi o prijedlozima s mogućim posljedicama za regiju, ponajprije u pogledu ideja o teritorijalnim promjenama ili razmjenama". "U suprotnom, mogli bismo otvoriti Pandorinu kutiju potencijalnih novih teritorijalnih pretenzija koje mogu uzrokovati ozbiljnu nestabilnost i sigurnosnu prijetnju", rekla je hrvatska predsjednica.

Ona je dodala da u regiji postoje primjeri nadahnjujućih događaja koji dokazuju hrabro vodstvo. "Toplo pozdravljamo potpisivanje sporazuma o pitanju imena koji je nedavno postignut između Skoplja i Atene te se nadamo kako će referendum ove nedjelje biti ključni poticaj uspješnom nastavku euroatlantske integracije zemlje (Makedonije)", rekla je.

Grabar-Kitarović za reformu 'sustava multilateralizma' u skladu sa suvremenim potrebama

Grabar-Kitarović je isto tako naglasila da je odgovornost zemalja članica održati "relevantnost, učinkovitost i djelotvornost" UN-a i "biti spreman za svaki mogući izazov". "Međutim, nije dovoljno podići svijest o najvažnijim pitanjima. Moramo također poticati usvajanje potrebnih instrumenata i okvira, a prije svega osigurati njihovu provedbu. Bez takvog pristupa ovaj će podij ostati samo globalna pozornica. Samo riječi bez djela", rekla je.

Dodala je da smo "tijekom godina naučili, često težim putem, kako i vlade i međunarodne organizacije imaju svoje granice". "To nas je također poučilo o vrijednosti i važnosti uključivosti te o važnoj ulozi koju privatni sektor, akademska zajednica, civilno društvo i pojedinci mogu imati na mnogim različitim područjima ... mi jesmo globalno selo, ali smo sve češće skloni propustiti priliku da globalnu agendu unesemo u naše domove, zajednice i obitelji, a isto tako zaboravljamo staviti naše domove, zajednice i obitelji na globalnu agendu", kazala je Grabar-Kitarović. U današnjem svijetu takav pristup utjelovljen u multilateralizmu pod sve je većim pritiskom, dodala je.

"To je osobito zabrinjavajuće jer države ne mogu samostalno rješavati najvažnija pitanja za čovječanstvo. Multilateralizam je nužan, ali slažem se s onima koji pozivaju na promjene u multilateralnom sustavu. Ne smijemo biti zadovoljni i moramo ponovno razmotriti desetljećima stare mehanizme i instrumente kako bismo ih prilagodili modernim vremenima i suvremenim potrebama", naglasila je Grabar-Kitarović. Ponovila je da, "ako se želimo pomaknuti naprijed ... i učiniti UN važnijima, a kroz to i učinkovitijima, moramo također shvatiti kako Ujedinjeni narodi jesu i trebaju biti više od New Yorka, Ženeve, Beča, Nairobija ili bilo kojeg drugog mjesta održavanja konferencija". "Multilateralizam započinje u našem vlastitom dvorištu i u našim mislima.

To nije godišnji događaj. Mora biti našom dnevnom rutinom, naš način rada u svijetu", zaključila je.

Tijekom višednevnog boravka u New Yorku Grabar-Kitarović se na marginama Opće skupštine UN-a bilateralno sastala s nizom visokih dužnosnika, među kojima s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, glavnim tajnikom Svjetske organizacije Antoniom Guterresom i ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, a tijekom ručka koji je priredio Guterres sjedila je za istim stolom s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. 

Na pitanje je li bilo prigode za razgovor s Trumpom, odgovorila je kako su razgovarali o njegovu govoru koji je održao u Općoj skupštini, o pitanjima migracija, svjetske sigurnosti i slično.

"Ali ono što mene posebno zanima su bilateralna pitanja i neprestano ponavljanje kad je riječ o trgovini i ulaganjima da bismo pospješili taj sektor, naravno i vize za hrvatske državljane jer iako u ovom trenutku nije teško dobiti vizu na deset godina ipak mislim da bi program ukidanja viza bio vrlo simboličan znak partnerstva između dviju država”, rekla je Grabar-Kitarović. Razgovaralo se i o budućoj suradnji i o budućim susretima, a kako je istaknula, ono što predsjednik Trump želi svakako je i jačanje transatlantske suradnje, sigurnost i hrvatsko-američko partnerstvo unutar NATO-a.

U ponedjeljak je Grabar-Kitarović sudjelovala na mirovnom summitu posvećenom Nelsonu Mandeli, stotinu godina nakon rođenja i pet godina nakon smrti tog velikog južnoafričkog vođe.