Reforma će ići u smjeru povećanja mirovina sadašnjim umirovljenicima i smjeru njihova ponovnog uključivanja u tržište rada.

Prijedlog cjelovite mirovinske reforme ima za cilj dugoročnu održivost mirovinskog sustava, pa osim  produljenje radnog vijeka do 67. godine života već od 2031. donosi i oštriju penalizaciju prijevremenog umirovljena te izbor za osobe rođene nakon 1962. hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili prijeći u 1. mirovinski stup, doznaje se u ponedjeljak iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Za buduće umirovljenike odnosno one koji će ići u mirovinu sljedećih 10 do 15 godina a koji će bez reforme imati 600 do 700 kuna manju mirovinu, ići će u smjeru izjednačavanja sa sadašnjim umirovljenicima, a za one najmlađe koji će 40 godina provesti u sustavu oba mirovinska stupa, u smjeru jačanja drugog mirovinskog stupa, najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

"Cilj je dugoročna održivost mirovinskog sustava, ali i povećanje i adekvatnost mirovina za sadašnje i buduće umirovljenike" , istaknuo je Pavić napomenuvši kako hrvatski prosječni umirovljenik ima 30 godina staža, a primjerice Nijemac 37 godina, te kako godišnje za mirovine fali 17 milijardi kuna.

Prema prijedlogu mirovinske reforme, muškarci i žene u starosnu mirovinu će od 2031. godine ići sa 67 godina života. Prema sadašnjem zakonu sa 67 godina išli bi tek od 2038. godine.

Također prema prijedlogu odlazak u prijevremenu mirovinu penalizirat će se s 0,34 posto za svaki mjesec, odnosno 4,08 posto po godini do maksimalno 20,4 posto za 5 godina ranijeg odlaska u mirovinu.

Mirovinskom reformom se predlaže i proširenje rada uz mirovine na korisnike starosnih mirovina, korisnike prijevremenih starosnih mirovina i umirovljene vojne osobe, policijske službenike i ovlaštene službene osobe. To znači da će ti umirovljenici moći raditi do 4 sata dnevno uz primanje mirovine u punom iznosu.

Predlaže se i povećanje minimalne mirovine za tri posto, kao i rješavanje pitanja dodatka na mirovinu od 27 posto. Naime pravo na taj dodatak imali bi osiguranici rođeni 1962. i mlađi koji se odluče ušteđevinu iz drugog stupa prenijeti u prvi stup, doznaje se iz ministarstva.

Cilj reforme i jačanje drugog mirovinskog stupa

Izračuni pokazuju da bi osoba rođena 1962. s prosječnom plaćom i 35 godina staža imala iz oba mirovina stupa 600 kuna manju mirovinu od osobe koje je rođena godinu dana ranije. Zato se za njih predlaže mogućnost pravo izbora povoljnije situacije. Izračuni pokazuju i da trošak dodatka od 27 posto do 2040. iznosi 40 milijardi kuna.

No taj dodatak, poručuje ministar Pavić, ne rješava pitanje 300 tisuća hrvatskih građana rođenih nakon 1962. a koji primaju minimalnu plaću ili plaću do 75 do 85 posto prosječne plaće. Naime, oni će i s dodatkom biti ispod minimalne mirovine. "I za njih ćemo osigurati prijelaz u prvi stup kako bi im se osigurala barem minimalna mirovina", najavio je.

Ministar Pavić posebno ističe kako je cilj reforme i jačanje drugog mirovinskog stupa kao i širenje mogućnosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova. Tako se reformom  od 2020. planira povećanje doprinosa za drugi stup na 5,5 posto a od 2022. na šest posto. Planira se i unapređenje trećeg mirovinskog stupa, dobrovoljne mirovinske štednje putem poticaja poslodavcima i članovima.

Reforma će ići i u smjeru smanjivanja naknada obveznih mirovinskih fondova kao i naknada mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD) kako bi više novca ostalo na računima građana i kako bi  isplate iz drugog stupa bile veće.

U tom smjeru ministar Pavić najavio za početkom iduće godine osnivanje državnog MOD-a pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Ranije danas predstavnici sindikata su demonstrativno napustili sastanak s ministrom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem na kojem su razgovarali o najavljenoj mirovinskoj reformi jer, tvrde sindikalci, ministar nije uvažio njihove prijedloge pa su dovedeni pred gotov čin, zbog čega najavljuju izlazak radnika na ulice.

Sindikati su napustili sastanak nakon što je Pavić odbio pregovarati o snižavanju dobi za odlazak u mirovinu i penalizaciji za prijevremeni odlazak u mirovinu, rekao je Hini predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.