Bivši visoki predstavnici međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt i Wolfgang Petrich imaju suprotna stajališta o eventualnoj podjeli Kosova, koju Bildt doživljava kao "opasnost za cijelu regiju" i "otvaranje Pandorine kutije", dok Petrich rješenje kosovskog problema vidi u "administrativno-kozmetičkim korekcijama" na terenu, navode u subotu beogradski mediji

Ocjene dvojice nekadašnjih visokih dužnosnika međunarodne zajednice u regiji ovih su dana postale aktualnije nakon što se na razini Priština-Beograd sve češće govori o razmjeni teritorija, razgraničenju ili podjeli Kosova kao mogućnostima koje bi dovele do dugoročnog rješenja problema.

Bivši švedski premijer i nekadašnji visoki predstavnik za BiH protivnik je bilo kakvih promjena postojećih granica, a eventualnu podjelu Kosova vidi kao igranje s vatrom koja može biti opasnost za cijelu regiju, navodi beogradski Blic, prenoseći Bildtove ocjene u autorskom tekstu za Washington Post.

Za Bilta su novi prijedlozi o podjeli Kosova recept za "geopolitičku nestabilnost", "otvaranje Pandorine kutije” i rizik za budućnost i mir u Bosni i Hercegovini te Makedoniji.

"Diskretno, srpski i albanski politički lideri istražuju mogućnost da pomire svoje razlike razmjenom teritorija", ocijenio je bivši švedski premijer za Washington Post, naglašavajući kako ideja podjela i razmjene teritorija "cirkulira već godinama u Beogradu", uz ocjenu da je "nedavno privukla pažnju u vodećim albanskim krugovima".

Bildt podsjeća da je dosadašnja politika i EU i SAD "bila veoma jasna: granice kakve su bile u staroj Jugoslaviji trebaju ostati na mjestu, a rješenja treba tražiti u njihovom okviru. Daljnjom balkanizacijom Balkana regija bi se otvorila za nove konflikte i prolivanje krvi", upozorio je Bildt, naglasivši kako će "sve dok ne postoji normalizacija odnosa između Srbije i Kosova, to pitanje ograničavati potencijal obje zemlje i stabilnost u regiji".

Za razliku od Bildta, austrijski diplomat Wolfgang Petrich, nekadašnji posebni izaslanik EU za Kosovo i bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, sugerira da bi se kosovski problem mogao riješiti izvjesnim geografskim korekcijama.

Ne koristeći ni jedan od termina koji su trenutno u opticaju, ni "podjelu" ni "razgraničenje", Petrich koristi sintagmu  "administrativna kozmetička korekcija".

"Ako do toga uopće dođe, riječ je o manjim kozmetičkim korekcijama koje bi utjecale na manji broj sela u okolici Bujanovca (na jugu Srbije) i Kosovske Mitrovice (na sjeveru Kosova)", objašnjava Petrich, uvjeren kako te geografske korekcije na terenu "neće mijenjati etničku strukturu bilo koje države te stoga neće biti mjesta negativnim efektima".

"U pitanju je 'novi realizam' Balkana... Stoga, podržimo dogovor na liniji Thaci-Vučić....", podsjeća Blic na Petričev članak kojim je odgovorio na tekst američkog političkog analitičara Daniela Servera, protivnika podjele Kosova, uvjerenog da bi takav potez prouzročio niz negativnih učinaka.

Petrič je svoje stajalište dodatno objasnio, navodi Blic, rekavši kako je "krajnje vrijeme da se finalizira međusobno prihvatljivo rješenje, posebno kako bi se podržali etnički Srbi na Kosovu, s obje strane rijeke Ibra".

On kaže kako bi "čak i nakon manjih korekcija" i Kosovo i Srbija ostale "multietničke države s jednakim pravima i odgovornostima".

"Dugo sam se zalagao kao stvar načela za prihvaćanje svih postojećih granica, a i dalje se zalažem. Ali, u rijetkim prilikama treba razmisliti dva puta", rekao je Petrich, također i nekadašnji austrijski veleposlanik u Beogradu.