Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 20,7 posto (prije mjesec dana 21,5 posto). Drugo mjesto dijele 'svi političari'

Prvo ovogodišnje istraživanje javnog mnijenja o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je početkom siječnja provela agencija Promocije plus (od 2. do 5. siječnja), pokazuje učinke najnovijih zgusnutih događaja na političkoj sceni na politički rejtning i percepciju političkih aktera (odnosi sa Slovenijom u vezi arbitražne odluke, događaji u slučaju Agrokor, politički sukobi u dvije vodeće stranke u zemlji...). 

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom siječnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio relativni pobjednik izbora, prenose vijesti.rtl.hr

Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 29 posto (prema 30,8 posto iz prosinca). Vodeća stranka je u posljednjih četiri mjeseca "izgubila" 4,5 postotnih bodova izborne podrške (početkom listopada HDZ je bilježio 33,5 posto izborne potpore).

S druge strane, SDP u prvom ovogodišnjem istraživanju bilježi izbor od 20,6 posto. U odnosu na rezultate iz listopada ova je stranka zabilježila slabiji rezultata od 1,5 postotnih  bodova.

Na trećem je mjestu Živi zid s izborom od 11,4 posto (prema 11 posto iz prosinca, odnosno 6,6 posto iz listopada). Most je i u ovomjesečnom istraživanju na četvrtom mjestu, sada s izborom od 7 posto (prije mjesec dana 7,5 posto). HSS je peti s izbornom podrškom od 3,2 posto (prije mjesec dana 3,5 posto), dok je Stranka rada i solidarnost BM 365 na šestom mjestu s izborom od 2,3 posto (prema 2,1 posto iz prosinca).

Podršku iznad jedan posto bilježi četiri stranke: Neovisni za Hrvatsku (1,6 posto), HNS (1,4 posto), IDS i Pametno (obje po 1,2 posto). Pet je stranaka s izborom manjim od 1 posto: Glas (0,9 posto), HSU (0,9 posto), HSP AS (0,9 posto), HDSSB (0,7 posto) i HSLS (0,5 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,6 posto. 

Zabilježen je i skok neodlučnih birača s prošlomjesečnih 11,9 posto na sadašnjih 14,6 posto. Iz iskustva istraživanja u nekoliko prethodnih mandata hrvatskih vlada rast udjela neodlučnih označava prijelomnicu mandata. Bit će zanimljivo pratiti razinu udjela neodlučnih koji u konačnici mogu odlučiti o izbornom pobjedniku.   

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara peti mjesec zaredom se nalazi "Nitko" (niti jedan političar), odnosno za 21,2 posto hrvatskih građana nije niti jedan hrvatski političar najpozitivniji (u odnosu na prošlomjesečnih 21,5 posto).

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenkovićs izborom od 20,7 posto (prije mjesec dana 21,5 posto).

Drugo mjesto dijele "svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 13,3 posto (prije mjesec dana 12,9 posto).