Vlada je u problemima. Na gospodarskom planu joj ne ide, a raspravu zasjenjuju, ne manje važna, manjinska pitanja, ali i ona ideološka. 'Otkaz', vikali su još jučer sindikati pod prozorima Banskih dvora. Razumijevanja za teško, ali i naslijeđeno stanje nemaju ni u oporbi. Je li Milanovićeva Vlada na pola mandata uspjela ujediniti sve protiv sebe ili će se dugonajavljivani zaokret ipak dogoditi?

Kritike pljušte sa svih strana. Vikale su jučer pod Vladinim prozorom sindikalne vođe, posebno ljute na izmjene Zakona o radu, od kojih ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ne odustaje, samo ih odgađa do siječnja.

''BDP ne raste po Duhu svetom, nego temeljem rada i mjera koje ova Vlada niti zna, niti poduzima, niti to kani'', poručio je HURS-ov Ozren Matijašević.

Val nezadovoljstva se širi. Problem liječnika koji su danima bili u štrajku riješen je radnom obvezom. Problem s prosvjetarima zbog neisplate prijevoza, riješen je tumačenjem da se kasni samo četiri radna dana. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović zaključuje da problema ne bi ni bilo da je otkazao granske kolektivne ugovore, a tada bi i prava bila manja. Banski dvori, svjesni manjka u blagajni, napravili su rebalans proračuna i donijeli onaj za 2014. koji se temelji na rastu BDP-a, a njega nema pa nema. I tako dvije godine. HDZ zna bolje - misli šef te stranke Tomislav Karamarko:

"Dvije godine Vlade? Apsolutno nula, nemamo što reći, svi negativni trendovi su pojačani. Mi smo 2011. imali dva kvartala rasta BDP-a, a nakon njihovog dolaska na vlast dogodio se apsolutni pad svega. Više od 360 tisuća nezaposlenih. Svoj program HDZ ne otkriva. Dio ćemo tek čuti sljedećeg petka na Svehrvatskom gospodarskom forumu.

Kritizirao je bivše, kritizira i aktualne - Vladu za beznađe optužuje šef laburista Dragutin Lesar.

"Što dalje, ja ne znam. Dvije godine neinvestiranja, nerazvoja proizvodnje, propasti industrije, povećanje broja nezaposlenih, lutanja u definiranju politike prema Rusiji i Kini od kojih bismo mogli dobiti najveći investicijski kapital i strah od takve politike od EU", sažeo je Lesar.

No kineskim ulagačima ipak ne zatvaramo vrata, dao je do znanja u Bukureštu premijer Milanović nakon summita premijera srednje i istočne Europe i Kine. Realizaciju konkretnog, još čekamo. "Ovo nije bila tržnica, ovo je politički skup", rekao je tada Milanović.

Nedavno smo u SAD-u posegnuli za zaduženjem, jer rupe se moraju krpati. Skupi krediti s visokim kamatama uredno stižu, a banke ne zanima naš rast ili pad gospodarstva.

"Dug, dug, dug, deficit se lako riješi", poručuje Slavko Linić.

Prvi premašuje 60 posto BDP-a, drugi veći od 5 posto. Čelni čovjek državnih financija tvrdi da uvodi red. I uistinu, nelikvidnost je smanjena za 6 milijardi kuna. Uveo bi Slavko Linić i porez na imovinu, no u tome nema podršku HNS-a pa Banski dvori zaključuju - s porezima smo završili za ovaj mandat. S nadom nismo završili, pa ministri uvjeravaju u spremnost povlačenja sredstava iz EU, ulaganja i u konačnici rast BDP-a koji bi trebao biti u plusu. Već dogodine. Ključ su reforme:

"Jesmo li mi kao društvo dovoljno spremni da reforme koje moramo provesti, te reforme stvarno i provedemo. Što se tiče Vlade, Vlada je odlučna da se reforme provedu", zaključio je ovog tjedna ministar Mrsić.