Razlike su sudionici sučeljavanja pokazali i po pitanju privatizacije velikih sustava

Više stope gospodarskog rasta, ravnomjernija raspodjela nacionalnog dohotka i bolji život za sve građane, članstvo u EU i NATO, reforma pravosuđa, obrazovanje, neki su od osnovnih ciljeva s kojima su se na današnjem prvom javnom predizbornom sučeljavanju suglasili gospodarski stratezi šest najjačih političkih stranaka -Damir Polančec iz HDZ-a, Ljubo Jurčić iz SDP-a, Radimir Čačić iz HNS-a, Damir Štern iz HSLS-a, Damir Kovačić iz HSS-a i Igor Mihaljević iz HSP-a.

Sučeljavanje gospodarskih stratega stranaka trajalo je oko dva sata/Foto:Dnevnik.hr

No, razlike su u gotovo dvosatnom sučeljavanju održanom u okviru prvog Vern' Alumni foruma sudionici pokazali u načinima i mjerama kojima bi se ciljevi postigli, posebice vezano za brodogradnju, privatizaciju velikih sustava, DTK mrežu, umirovljenike, i sl.

Vezano za brodogradnju Štern je istaknuo potrebu njihova objedinjavanja, zatvaranje dva brodogradilišta, "Trogira, možda i 3. maja", smanjenje subvencija i njihovo usmjeravanje u srednja i mala poduzeća koja sudjeluju u izgradnji broda.

Sa objedinjavanjem i zatvaranjem dva brodogradilišta, ali Trogira i Kraljevice, slaže se i Čačić, koji kaže i da bi taj iznos uložio u nove tehnologije, prepolovio broj zaposlenih u brodogradnji, ali nitko ne bi ostao na cesti.

Polančec ističe da treba riješiti pitanje akumuliranih gubitaka brodogradilišta, obveza koje se procjenjuju na sedam milijardi kuna, izdvojiti pomorsko dobro iz temeljnog kapitala nekih brodogradilišta. Kada brodogradilišta budu imala pozitivan kapital rješenje je jednostavno - privatizacija, a tamo gdje nema interesa slijedi zatvaranje tog brodogradilišta, kazao je Polančec.

Razlike su sudionici sučeljavanja pokazali i po pitanju privatizacije velikih sustava, pa primjerice Mihaljević smatra da bi trebalo redefinirati poziciju nekih javnih poduzeća, primjerice Hrvatskih voda te ističe da ne bi bilo najbolji potez kada bi se to prepustilo tržištu, jer će voda za nekoliko godina biti jedan od glavnih resursa

A u vezi s privatizacijom HEP-a, Polančec je istaknuo da se u ovom trenutku HEP ne priprema za privatizaciju i da ona nije izgledna u brzom roku. Trebalo bi, kaže, razmotriti podjelu HEP-a na određene djelatnosti kao što su proizvodnja, distribucija i druge, pa za njih definirati posebnu strategiju.

Jurčić je pak protiv prodaje HEP-a u bilo kom obliku, te podsjeća da je država dužna građanima osigurati stabilnu i sigurnu opskrbu strujom. "Tek kad Hrvatska prijeđe 15.000 dolara BDP-a po stanovniku, HEP može u privatizaciju", kazao je.

U raspravi je više puta 'zaiskrilo' između Čačića i Polančeca, a njih su dvojica različito mišljenje imali i oko pitanja DTK mreže.

Tako Čačić ističe da privatizacije ne smije biti na točkama državnog suvereniteta, na prirodnim monopolima, ali i na npr. DTK mrežom.

Polančec pak smatra da kod DTK mreže nije ključno pitanje vlasništva, već dostupnosti svim operaterima na tržištu što treba osigurati nezavisni regulator (HAT). Vlasništvo, kazao je, neka se dokazuje prema postojećim zakonskim propisima.

Gospodarski stratezi različite mjere predlažu i vezano za umirovljenike i isplatu duga. I dok Polančec kaže da će javna ponuda dionica HT-a i prodaja 7 posto dionica Ine njenim zaposlenicima biti dovoljno za dvije rate duga, Jurčić bi vraćanje duga riješio izdavanjem obveznica na 20 godina.

Čačić pak najavljuje da bi dobije li mandat odmah na početku izjednačio stare i nove umirovljenike i u četiri godine mirovine digao na 50 posto plaće, Kovačić je podsjetio na prijedlog HSS-a o nacionalnoj mirovini, a Polančec za starija seljačka domaćinstva najavio osnivanje zemljišnog fonda.

Sudionici su raspravljali i o niz drugih pitanja, obrazovanju, ruralnom razvoju, turizmu, ili obrazovanju, pa je primjerice Štern kazao kako bi trebalo smanjiti ulaganje u infrastrukturu, npr. Pelješki most, te to usmjeriti u obrazovanje.