Stranački stratezi suglasili su se oko potrebe fleksibilizacije tržišta rada i stvaranje uvjeta za jednostavnije zapošljavanje i otpuštanje radnika

Vodeće političke stranke jučer su još jednom sučelile svoje gospodarske programe, ovaj put u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), u zagrebačkom hotelu "Antunović".

Na pitanje o visokom udjelu javne potrošnje u BDP-u, potpredsjednik Vlade Damir Polančec (HDZ) ocijenio je da je u ovom trenutku nemoguće smanjiti javnu potrošnju, dok Josip Friščić (HSS) smatra da bi rješenje trebalo tražiti u udaru na sivu ekonomiju.

Marko Kolaković (HSP) drži, pak, da se rast BDP-a "fetišizira", dok je stvarni problem u njegovoj nepovoljnoj strukturi, a Radimir Čačić (HNS) smatra da se javna potrošnja ne može smanjivati uz izgradnju pelješkog mosta i deset rukometnih dvorana, te prodaju dionice javnih tvrtki "ispod cijene".

Polančec mu je uzvratio da je bivša vlada prodala 16 posto dionica HT-a, po cijeni od 278 kuna po dionici, te podsjetio da je zadržana dobit iz HT-a povučena tek nakon te prodaje.

Jurčić se založio da se gospodarstvo rastereti, među ostalim, manjim doprinosima na plaće, dok je Polančec uvjeren da nema mjesta za drastične rezove.

Upozorio je da smanjenje doprinosa za jedan postotni poen znači 861 milijun kuna manje za mirovine na godišnjoj razini.

Friščić se, pak, suglasio s Jurčićem oko potrebe znatno većih ulaganja u prerađivačku industriju te ukidanja poreza na reinvestiranu dobit, a Vladimir Jordan (HSU) je za povećanje poreza na potrošnju i proporcionalno smanjenje poreza na rad i kapital.

Poreznu reformu Friščić smatra prvim zadatkom iduće vlade, a za zahtjeve HUP-a da se, uz ostalo, smanji PDV ocijenio je neprovedivim.

Smatra da bi trebalo razmotriti i uvođenje lokalnih poreza, a podupire SDP-ovu ideju o uvođenju jedinstvenog komunalnog poreza, koji bi zamijenio sadašnje komunalne naknade.

Friščić se usprotivio ideji izjednačavanja poreza, tzv. flat-tax, no njegov koalicijski partner Davor Štern inzistirao je upravo na izjednačavanju pristupa oporezivanja.

"Mi kao koalicijski partneri oko toga možemo naći zajedničko rješenje metodama uvjeravanja", poručio je Štern Friščiću.

Za izjednačavanje poreza je i Marko Kolaković (HSP), koji je naglasio da su flat-tax već uvele mnoge srednjoeuropske i tranzicijske zemlje, a da ga od prošle godine ima i Albanija.

Polančec je, pak, podsjetio da PDV čini veći dio poreznih prihoda države, te ocijenio da bi u ovom trenutku bilo neprikladno spominjati smanjenje tog poreza.

Ljubo Jurčić uvjeren je da reformu poreznog sustava treba bazirati na povećanju proizvodnje. "Porez na potrošnju treba zadržati, eventualno malo korigirati, a smanjenje PDV-a ne dolazi u obzir", rekao je Jurčić.

I Radimir Čačić oštro se usprotivio ideji flat-taxa i smanjanja PDV-a.

"Prošla je vlada zakomplicirala dobar Škegrin porezni sustav, a ova je uvela bedastoću koja se zove vodni doprinos", ocijenio je Čačić, zalažući se da se nameti od gospodarstvenika ne ubiru dok je posao u začetku, nego kad počnu zarađivati.

Josip Friščić upozorio je da se u javnoj upravi previše troši, a s njim je suglasan i Čačić, koji je zagrebačku upravu prozvao da su im troškovi po glavi stanovnika sedam puta veći od istarskih.

Stranački stratezi suglasili su se oko potrebe fleksibilizacije tržišta rada i stvaranje uvjeta za jednostavnije zapošljavanje i otpuštanje radnika.

Polančec se založio da se nezaposlenima u prvom razdoblju nakon gubitka posla daje naknada približna primanjima koja su imali na radnom mjestu, a ta bi naknada nakon tog razdoblja drastično pala.

Jurčić, pak, smatra da bi država trebala preuzeti teret zbrinjavanja nezaposlenih, a da bi sindikati trebali promicati njihovu prekvalifikaciju i doškolovavanje, za što se zalaže i Čačić, koji je ustvrdio da Hrvatska najmanje ulaže u obrazovanje među europskim zemljama.

Političari su suglasni da bi u socijalnom dijalogu trebalo razmotriti zakonsko utvrđivanje minimalne plaće.

Polančec se založio za utvrđivanje granskih, umjesto jedinstvenog minimalaca, a Jurčić minimalac smatra socijalnom kategorijom.

HUP je zanimalo i hoće li zastupnici njihovih stranaka u Saboru glasovati za ukidanje obveze članstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Takvu su ideju u potpunosti podržali Štern i Kolaković, dok je Polančec kazao kako je "puno argumenata i za i protiv".

Ocijenio je da bi obveza plaćanja članarine HGK-u morala ostati ako bi se komoru vezalo uz gospodarsku diplomaciju.

"Država treba nositi gospodarsku diplomaciju, a ostalo nek ide na tržište", poručio je Čačić, dok je Jurčić gospodarstvenicima poručio da prvo trebaju izgraditi alternativu, a potom ići na ukidanje obveznog članstva u HGK.

Na pitanje tko bi iz njihovih stranaka mogao biti novi ministar gospodarstva, većina stratega nije htjela odgovoriti, dok je Čačićev odgovor bio "Ja!". Isti je odgovor dao i Kolaković, te Ljubo Jurčić, kojega je SDP istaknuo kao kandidata za premijera.