Politika

Nova vlast

Slovenija: I nova vlast vodit će istu vanjsku politiku?

Slovenija: I nova vlast vodit će istu vanjsku politiku?

Neki analitičari govore da ovi izbori nisu bili toliko glasovanje za Pahora, bivšeg manekena, kojeg se opisuje kao prilično neuvjerljivog lidera, nego su birači bili motivirani na prilično veliki izlazak (koji je u Ljubljani bio oko 70 posto) kako bi Janšu skinuli s vlasti

Iako su na slovenskim parlamentarnim izborima prošle nedjelje, prema prijevremenim rezultatima, tijesno pobijedili socijaldemokrati Boruta Pahora, osvojivši 29 zastupničkih mandata, dok su vladajući konzervativci Janeza Janše dobili mandat manje, ipak ni jedan ni drugi tabor ne želi proglasiti pobjedu, odnosno priznati poraz sve do objave konačnih rezultata.

Oni se očekuju tek za nekoliko dana kad u Ljubljanu prispiju svi glasovi slovenske dijaspore. Iz Janšine stranke odbacuju špekulacije da bi uz pomoć tih glasova eventualno prešli u vodstvo, no ne isključuju mogućnost da bi im dijaspora mogla dati još jedan mandat čime bi se onda izjednačili po broju zastupničkih mjesta s Pahorovim socijaldemokratima.

Čak i u slučaju takvog raspleta, dakle, izjednačenog rezultata dosad vladajuće i glavne oporbene stranke, veće šanse da formira vladu opet ima lijevi blok zato što su njegovi koalicijski partneri ostvarili puno bolje rezultate, nego potencijalni saveznici Janšine grupacije.

Tako su stranke lijevog centra Zares i LDS osvojile devet, odnosno sedam zastupničkih mjesta, dok glavni Janšin partner u dosadašnjoj koalicijskoj vladi Nova Slovenija uopće nije prešao izborni prag pa više neće imati zastupnika u parlamentu. Prema trenutnim računicama, Pahorov lijevi blok imao bi sigurna 43 mjesta od 90 u slovenskom parlamentu te bi mu za formiranje sigurne većine i vlade još bili potrebni mandati DESUS-a, stranke umirovljenika, koji su na izborima dobili čak sedam mandata.

Iako je DESUS bio Janšin partner i u sadašnjoj koalicijskoj vladi, umirovljeničke stranke u svijetu, pa tako i u Sloveniji, obično se priklanjaju relativnom pobjedniku. U Ljubljani se stoga spekulira da će ta stranka gotovo sigurno nakon ovih izbora ići u koaliciju s Pahorovom lijevim blokom.

Ako se te spekulacije na kraju potvrde, eventualna nova slovenska koalicija imala bi čvrstu natpolovičnu parlamentarnu većinu sa 50 zastupnika. Doduše, u vezi s tim mogući su problemi jer je DESUS već sad, prije početka ikakvih službenih razgovara, postavio prilično visoku cijenu za svojih sedam zastupnika zatraživši čak tri ministarska mjesta u novoj vladi.

No, pravi razgovori o tim pitanjima mogući su tek nakon objave konačnih i službenih rezultata slovenskih izbora koji su pokazali veliku podijeljenost biračkog tijela te gotovo nesnošljivost koja vlada između desnog i lijevog bloka. Janša danas prigovara svojim suparnicima da su se tijekom kampanje služili prljavim metodama i podmetanjima, zaključujući kako su se protiv njega urotili komunistički tajkuni koji drže velika slovenska poduzeća i glavninu medija.

Kaže da ih je bilo strah od njegovih najava da će svi oni morati položiti račune kako su stekli svoju imovinu. Protiv Janše je, i to u zadnjim tjednima kampanje, istupao i bivši slovenski predsjednik Milan Kučan, optužujući ga da je svojom politikom prouzročio dosad neviđene podjele u slovenskom društvu.

Neki analitičari govore da ovi izbori nisu bili toliko glasovanje za Pahora, bivšeg manekena, kojeg se opisuje kao prilično neuvjerljivog lidera, nego su birači bili motivirani na prilično veliki izlazak (koji je u Ljubljani bio oko 70 posto) kako bi Janšu skinuli s vlasti. U prilog dosadašnjem slovenskom premijeru nije išla ni afera Patria tijekom koje se upravo Janšu optuživalo da je navodno uzeo mito pri sklapanju državnog ugovora o nabavi finskih vojnih oklopnih vozila.

S obzirom na veliku količinu prolivene žuči posljednjih mjeseci, vjerojatna Pahorova nova vlada imat će prilično snažnog oponenta u Janšinim konzervativcima. Ta borba između dva slovenska politička bloka zasigurno će se nastaviti nesmanjenom žestinom.

Međutim, kao i dosad, taj sraz vjerojatno se neće snažnije reflektirati na slovensku vanjsku politiku, kako onu vezanu uz Europsku uniju, tako i na odnose sa susjedima. Većina ozbiljnih analitičara drži kako vjerojatni odlazak Janše i dolazak Pahora na čelo slovenske vlade neće donijeti nikakve bitne promjene u dosadašnjoj slovenskoj politici prema otvorenim pitanjima s Hrvatskom.

Dakle, slovenska vanjska politika u vezi s tim i nadalje će se temeljiti na pokušajima da mimo međunarodnog prava ostvari teritorijalne dobitke na moru na račun hrvatskog teritorija. Važnu ulogu u tome vjerojatno će imati i tamošnja diplomacija koja će, možda diskretnije nego dosad, jer po svemu sudeći više neće biti ekstravagancije Dimitrija Rupela, pokušati povezati hrvatske pregovore o pristupu Europskoj uniji s neriješenim graničnim pitanjima.

Zagreb je jedino zainteresiran za nastavak plodne gospodarske suradnje

No, da ne bismo trčali pred rudo, valja pričekati objavu konačnih izbornih rezultata u Sloveniji i formiranje nove vlade. Što se Hrvatske tiče, potpuno je svejedno tko će sljedeće četiri godine upravljati Slovenijom. Zagreb je jedino zainteresiran za nastavak plodne gospodarske suradnje i održanje dostignute razine dobrosusjedskih odnosa (nazvat ćemo ih tako iako to često nisu), u kojima će biti što manje nepotrebnih provokacija na kopnu (kod Sv. Odorika) i moru (u Savudrijskoj vali). Kad je riječ o međusobnim neriješenim pitanjima, na ovim stranama odavno je nestalo iluzije da bi se ona mogla razriješiti igdje drugdje osim pred nadležnim međunarodnim pravosudnim tijelima i u skladu s dosadašnjom pravnom praksom tih institucija.

 


Reci što misliš!