Europska komisija želi da Hrvatska i Slovenija nađu dogovorno rješenje za svoj granični spor kako bi Hrvatska mogla postati članicom EU-a, izjavio je u utorak navečer u Strasbourgu predsjednik EK-a Jose Manuel Barroso

"Postoji hrvatsko-slovensko bilateralno pitanje i mi bismo htjeli da ga dvije zemlje riješe. Puno radimo s Hrvatskom kako bi mogla post ati članicom EU-a. Pregovori napreduju, ali mi želimo da teško bilateralno pitanje dvije države riješe dogovorno", rekao je Barroso nakon sastanka s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom.

Barroso i Sanader sudjelovali su na sastanku zastupnika najveće političke skupine u Europskom parlamentu - Europske pučke stranke (EPP).

Na upit što ako Slovenija nastavi blokadu hrvatskih pregovora, Barroso je istaknuo da "ne treba biti negativan. Umjesto međusobnih optužaba treba pronaći rješenje".

vlada.hrSanader je razgovarao s više čelnika najvažnijih političkih skupina u Europskom parlamentu. "Ovo je bio vrlo naporan, ali i vrlo plodan dan. Kruna svega bio je susret s parlamentarcima iz najveće političke skupine, EPP-a", rekao je Sanader nakon sastanka zatvorena za javnost. Predsjednik političke skupine EPP-a Joseph Daul pozdravio je hrvatski prijedlog da se problem riješi pred sudom, istaknuvši kako "želi da Hrvatska uđe u EU što je prije moguće".

Sanader je rekao da je desetak zastupnika uzelo riječ i poduprlo hrvatski prijedlog da se deblokiraju pregovaračka poglavlja i nađe rješenje prihvatljivo za obje strane.

"Prihvatljivo rješenje je ono koje počiva na pravnim argumentima, na međunarodnim konvencijama, a za to postoji tijelo UN-a, Međunarodni sud pravde u Haagu", rekao je Sanader. Podsjetio da je taj sud u utorak donio presudu o graničnom morskom sporu između Rumunjske i Ukrajine, dodavši da bi to "trebao biti dodatan poticaj našim slovenskim prijateljima da odblokiraju pregovore, da dvije državne komisije završe posao i da idemo pred Međunarodni sud pravde".

"U potpunosti podupirem stajalište premijera Sanadera da pravni aspekt mora biti u srži svake vrste posredovanja ili kompromisa", izjavio je parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda nakon razgovora s hrvatskim premijerom.

Swoboda ističe da mandat, koji bi dobila stručna skupina pod vodstvom Marttija Ahtisaarija, mora uključivati pravni aspekt. "Ne može se odlučiti ako se ne uključi pravni, aspekt, ali i politički aspekt također ima ulogu i bilo bi vrlo korisno kombinirati oba", rekao je Swoboda. Istaknuo je da graničnu crtu nije moguće povući ako se u obzir ne uzme pravni aspekt.

Vlada.hrPotpredsjednica skupine europskih liberala Annemie Neyts-Uytterbroeck nazvala je slovensku blokadu hrvatskih pristupnih pregovora "krajnje opasnim presedanom".

"Krajnje je opasan presedan da jedna zemlja članica blokira kandidatsku zemlju zbog bilateralnih razloga", rekla je Annemie Neyts-Uytterbroeck.

Mađarski liberalni zastupnik Istvan Szent-Ivanyi zauzeo se za "dvotračni pristup" - s jedne strane da se pokuša naći rješenje političkim putem, a ako to ne uspije, da se obje strane obvežu da će izići pred međunarodno pravosudno tijelo.

"Ali jedan od preduvjeta za to jest da Slovenija deblokira pregovore. Ovdje nije riječ samo o Hrvatskoj; u pitanju je cijeli proces proširenja...Ja sam za pravno rješenje, ali sada slovenski partneri inzistiraju na političkom dijalogu i sada treba kombinirati dva pristupa. Ako politički pristup ne uspije, obje se strane trebaju obvezati da će izići pred međunarodni sud", rekao je Szent-Ivanyi.

Dopredsjednik skupine Zelenih/ALE Daniel Cohn-Bendit rekao je da "treba pronaći način da slovenska vlada prihvati činjenicu da o tome odlučuje međunarodni sud".

Cohn-Bendit ističe da je taj spor besmislen, jer će granice postati besmislene kad Hrvatska uđe u EU i u schengenski prostor. "To je rasprava iz prošlog stoljeća", rekao je Cohn-Bendit, dodavši da ne treba dramatizirati stvari.

"Ne možemo ovdje govoriti o sukobu kad imate Gazu i Afganistan. Mi ovdje govorimo o deset četvornih metara - to nije sukob", rekao je.

Slovenski zastupnik Lojze Peterle traži da se spor riješi bilateralno, a ako to ne uspije, onda posredovanjem treće strane. "Posredovanje je bolji izbor od arbitraže, koja je skuplja i trajnija, a osim toga obje se države moraju dogovoriti o predmetu arbitraže", rekao je Peterle.