Glavni sindikalni adut je dobra organiziranost pa su upravo sindikati javnih službi proteklih godina štrajkovima uspjeli izboriti veća prava za zaposlene u obrazovanju i zdravstvu

Da bi danas odradila rebalans proračuna Vlada neće otkazati samo temeljni kolektivni ugovor za javne službe nego i svih šest granskih kolektivnih ugovora za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu skrb i kulturu pa 180.000 zaposlenih u tim službama ostaju bez veće osnovice, ali i svih ostalih materijalnih prava kao što su božićnice, regresi i ostali dodaci.

Zaposleni u obrazovanju tako ostaju i bez posebnog dodatka na plaće od 2,2 posto koji se trebao primjenjivati od 1. srpnja. Nakon otkaznog roka od tri mjeseca, zaposleni bi na osnovici za plaće mogli izgubiti umjesto šest čak 10 posto.

Vlada je, potvrdio je Vladin dužnosnik, već pripremila cijelu proceduru kako se ne bi moglo dogoditi da sindikati kasnije dobiju tužbe i naknadno izbore navedena prava. Nakon što je uspjela s državnim službama dogovoriti smanjenje plaća Vlada tako ulazi u žestoki rat sa sindikatima javnih službi koji se protive bilo kakvom smanjenju plaća.

Sindikati proteklih dana namjerno u javnosti nisu spominjali granske kolektivne ugovore uvjereni da imaju 'dvostruke osigurače' koji će zaposlenima u javnim službama uz gubitak osnovice osigurati ostala materijalna prava, međutim Vlada je očito nakon propalih pregovora odlučila ići do kraja čak i pod cijenu najavljenih sindikalnih akcija i štrajka. Štoviše, iz Vlade poručuju kako javnim službenicima neće platiti štrajk.

'Dok u gospodarstvu zaposleni ostaju bez radnih mjesta i plaća teško da će javnost stati na njihovu stranu, a pitanje je hoće li dobiti i podršku članstva', rekao je Vladin dužnosnik.

Sindikati javnih službi još su jučer Vladi poručivali kako su spremni na dogovor, međutim od ponedjeljka nije bilo nikakvih novih razgovora Vlade sa sindikatima. Iako u javnosti pritom samouvjereno najavljuju sve moguće akcije sindikalci nisu do kraja uvjereni da će dobiti podršku članstva i javnosti, a i pitanje je hoće li u sindikalnim blagajnama imati i dovoljno novca za organiziranje općeg štrajka.

S druge strane, glavni sindikalni adut je dobra organiziranost pa su upravo sindikati javnih službi proteklih godina štrajkovima uspjeli izboriti veća prava za zaposlene u obrazovanju i zdravstvu. Prema sindikalnim podacima u njihovim je organizacijama gotovo 70 posto od 180.000 zaposlenih u javnim službama pa će za organiziranje bilo kakvih akcija ključno biti njihovo izjašnjavanje na referendumu.

Ako se odluče za štrajk tehnički ga mogu organizirati već u travnju. Naime, premda su službeno najavljivali da će tek donijeti odluku o tome kada će organizirati štrajk, sindikalci su neslužbeno i prije nego što su znali da će Vlada otkazati i granske kolektivne ugovore procjenjivali da bi štrajk trebalo organizirati što prije.

Ako Vlada danas otkaže temeljnji i granske kolektivne ugovore sindikati mogu već tijekom idućih dana provesti referendum među članstvom koji će im pokazati kakvo je raspoloženje na terenu. Tehnički od trenutka kada Vlada donese odluku o otkazivanju s procesom mirenja proći će sedam dana. Od tada kreće otkazni rok od tri mjeseca nakon kojeg zaposleni u javnim službama gube sva prava.