Od gotovo 270 tisuća zaposlenih u javnoj službi, oko 32 tisuće njih radi u lokalnoj upravi koja ima malo novca, ali dobro plaća službenike

Prosječna plaća gradonačelnika iznosi 19.500 kuna, a župan mjesečno prima 24.000 kuna. Istodobno, plaća ministra iznosi 16.000 kuna.

Od gotovo 270 tisuća zaposlenih u javnoj službi, oko 32 tisuće njih radi u lokalnoj upravi koja ima malo novca, ali dobro plaća službenike

Svi vijećnici, načelnici, gradonačelnici i župani koji su na ovim lokalnim izborima uspjeli izboriti mandat imaju razloga veseliti se jer barem u iduće četiri godine znaju gdje će biti njihovo radno mjesto.

Iako većina lokalnih jedinica ne može živjeti od novca koji sama stvara, plaće u njihovim uredima mnogo su veće nego one na državnoj razini.

Prosječna plaća gradonačelnika, prema podacima Svjetske banke, iznosi 19.500 kuna, a župan mjesečno prima 24.000 kuna. Istodobno, plaća ministra iznosi 16.000 kuna. Vrlo je slično i na nižim razinama, pa je tajnica načelnika općine, primjerice, mnogo bolje plaćena od visokoobrazovanih državnih službenika. Upravo razliku između plaća na lokalnoj i državnoj razini Svjetska banka smatra glavnom kočnicom promjenama u javnoj upravi, odnosno reformi plaća i zapošljavanju kompetentnog osoblja u središnjoj upravi.

U dokumentu 'Hrvatska: Analiza javnih financija' Banka još jednom podcrtava da je hrvatska javna uprava prevelika skupa i neučinkovita. U javnoj upravi zaposleno je gotovo 270.000 ljudi, što znači da je taj sektor 'najveći poslodavac u zemlji'. Ako se tome doda i 73.000 zaposlenih u javnim poduzećima, proizlazi da u javnom sektoru radi više od 20 posto radne snage.

Koliko to košta? Unatoč višegodišnjim nastojanjima da se smanje izdaci, na plaće odlazi više od 10 posto BDP-a. Uz Mađarsku, Hrvatska ima najveću masu plaća u regiji srednje i istočne Europe. Tako velika i skupa uprava, nažalost, nije se pokazala kao učinkovit javni servis.

Istraživanje pokazuje da značajno zaostaje za novim članicama EU prema svim kriterijima (učinkovitost upravljanja, kontrola korupcije i kvaliteta propisa...) U Hrvatskoj je mnogo teže pokrenuti posao, dobiti građevinsku dozvolu, upisati nekretnine ili poštovati potpisani ugovor. Svjetska banka iznosi niz preporuka kako promijeniti stanje. Na prvom je mjestu: smanjenje broja zaposlenih, prije svega u lokalnoj upravi. Od ukupno 263.759 zaposlenih u tom sektoru, njih 31.113 radi u lokalnoj upravi. Poznato je da Hrvatska ima vrlo velik broj lokalnih jedinica, čak 275. Mnogi se odavno zauzimaju za novi teritorijalni ustroj i ukidanje dijela općina i gradova.

'Veliki pomaci u učinkovitosti mogli bi se ostvariti sjedinjavanjem pojedinih funkcija za više općina', smatra Svjetska banka.

Prema mišljenju Dubravke Jurline Alibegović sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, temeljni je problem to što velik broj općina i gradova ne raspolaže financijskim ni kadrovskim kapacitetima za obavljanje poslova koje im zakon propisuje kao što su školstvo, zdravstvo i socijalna skrb. Takvih je ukupno 220 gradova i općina. Imaju poseban status financiranja, što znači da ih potpomaže središnja država.

'Taj poseban status financiranja svodi se na uživanje različitih oblika olakšica, povlastica, potpora i pomoći za stanovništvo, gospodarske subjekte i lokalne proračune - navodi Jurlina Alibegović u kolumni tportala 'Stotine gradova i općina nemaju ekonomskog pokrića'. Vlada je svjesna tog problema, ali novi ustroj teško je očekivati jer je to politički osjetljiv zadatak. No, kada je riječ o plaćama, tu se ipak mogu očekivati pomaci. Vlada je nedavno najavila da kreće u sređivanje plaća u jedinicama lokane samouprave. Za to su dobili i potporu sindikata.

Osim sporne lokalne uprave, višak zaposlenih Svjetska banka je detektirala i u području obrane, koja zajedno s unutarnjim poslovima još uvijek zapošljavaju 45.000 ljudi. Nedavno je povećan broj zaposlenih u javnim službama, uključujući učitelje, nastavnike, pravosudno i medicinsko osoblje.

Ta tri sektora ukupno čine 53 posto javne uprave. No, omjer nastavnika i učenika, kao i nenastavnog kadra i učenika, smatra se nerealnim.

Druga važna preporuka odnosi se na primjereno nagrađivanje zaposlenih u državnoj službi. U sadašnjem sustavu plaća, naime, glavni su kriteriji radni staž i obrazovanje.

Svjetska banka smatra da ga treba zamijeniti novim sustavom koji će čvršće povezati nagrađivanje i rezultate rada. 'Za to će biti potrebno osmisliti novu kvalifikaciju radnih mjesta i platne liste, te uvesti pouzdan sustav ocjenjivanja uspješnosti', navodi se u dokumentu.