Najpopularnije osobe u Hrvatskoj aktualni su politički akteri: Stjepan Mesić, Jadranka Kosor i Ivo Josipović

I u ovomjesečnom redovitom istraživanju CRO Demoskop, provedenome 30. studenoga i 1. prosinca, ističe se trend pozitivnog doživljaja rada Vlade RH koji je u ovom mjesecu dosegnuo vrhunac podrške od zadnjih parlamentarnih izbora. Najpopularnije osobe u Hrvatskoj aktualni su politički akteri: Stjepan Mesić, Jadranka Kosor i Ivo Josipović

Previranja u HDZ-u nakon odlaska Ive Sanadera i afere koje se p(r)ovlače mjesecima hrvatskom političkom pozornicom rezultirali su pokazivanjem više povjerenja prema opozicijskoj stranci - SDP-u čija popularnost raste u posljednjih šest mjeseci.

Jadranka Kosor je stabilizirala stranku nakon abdikacije Sanadera, te je nakon pada potpore ona djelomično vraćena i stabilizirana na oko 24 posto.

 

 

Izbor ostale tri parlamentarne stranke (HSLS, HDSSB, IDS) manji je od dva posto. Zanimljivo je i prvo pojavljivanje Kerumove stranke u redovnom mjesečnom istraživanju - HGS bilježi izbor od 2,1 posto ispitanika/ca. Sve ostale stranke, koje su i izvanparlamentarne, bilježe izbor u ukupnom zbroju od 1,7 posto (DC, PGS, Ljevica Hrvatske, SDSS, nezavisne liste...).

Mesić najpopularniji, kandidati padaju

Istraživanje doživljaja najpozitivnijeg političara rezultiralo je najvećom podrškom predsjedniku Stjepanu Mesiću, koji će uskoro predati predsjedničku fotelju jednom/oj od predsjedničkih kandidata/kinja. Većina predsjedničkih kandidata/kinja, u odnosu na prošlomjesečne rezultate, zabilježila je pad pozitivnog doživljaja (Ivo Josipović -1,11, Nadan Vidošević -2,21, Milan Bandić -0,81, Vesna Pusić -1 postotni bod). Andrija Hebrang se zadržao na istoj razini doživljaja za najpozitivnijeg političara (1,9 posto). Najveće iznenađenje je podrška Draganu Primorcu koja je u odnosu na prošlomjesečno istraživanje porasla za 1,83 postotnih bodova (a što je imalo i svoj odraz na plasman ovog kandidata u preferenciji kandidata za predsjednika).

Među prvih deset najpozitivnijih političara još samo Jadranka Kosor bilježi veću podršku u odnosu na prošli mjesec u izboru 'naj pozitivca' (+1,22), dok su pad pozitivnog doživljaja zabilježili Zoran Milanović (-0,12) i Damir Kajin (-0,58).

Na vrhu ljestvice uvjerljivo je prvi Stjepan Mesić sa 21,8 posto izbora. Na drugom je mjestu premijerka Kosor sa 10,7 posto izbora u prednosti od 0,3 postotna boda nad predsjedničkim kandidatom SDP-a, Josipovićem sa 10,4 posto izbora. Slijede nezavisni predsjednički kandidat Bandić sa šest posto izbora i njegov sad već bivši stranački šef Zoran Milanović s izborom od 5,2 posto.

U prvih deset pozitivaca redom su sve predsjednički kandidati/kinje: N. Vidošević (3,4 posto), V. Pusić (3,2 posto) i D. Kajin (2,9 posto), D. Primorac (2,3 posto) i A. Hebrang (1,9 posto), a što je izravna posljedica njihove kampanje.

Sanader najnegativniji političar

Odlazak Ive Sanadera, bivšeg hrvatskog premijera, izazvao je 'šok u javnosti' (premda je upitno koliko i pozitivan šok koji ističe bivši premijer). Najave njegovog povratka izazvale su samo negativniji stav prema njemu, što donedavnih stranačkih kolega i suradnika, što javnog mnijenja. U ovomjesečnom je istraživanju izbor Ive Sanadera za najnegativnijeg političara iznosio 27,9 posto (porast od 2 postotna boda u odnosu na prošli mjesec).

Na drugom mjestu negativnog doživljaja političara je HDZ-ov predsjednički kandidat Andrija Hebrang sa 14,5 posto izbora (prije mjesec dana 14,2 posto). Svi su političari negativni za 11,8 posto ispitanika, što je nakon prošlomjesečnog potpunog nezadovoljstva javnog mnijenja ipak mali napredak. Vladimir Šeks na četvrtom je mjestu ljestvice negativnog doživljaja s izborom od 5,6 posto. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović sa 4,9 posto izbora nalazi se na petom mjestu, a slijedi ga Milan Bandić s tri posto (za +1,8 postotnih bodova je negativniji otkad je započeo predsjedničku kampanju).

Kosor ispala s liste negativnih političara

Predsjednik Mesić na sedmom je mjestu sa 2,7 posto. Slijedi ga Ivan Šuker, novi potpredsjednik Vlade 2,4 posto, Damir Kajin, predsjednički kandidat sa dva posto i Luka Bebić sa 1,9 posto. Premijerka Kosor u ovomjesečnom istraživanju nije među prvih deset 'negativaca'! Čini se da njezine smjele i odlučne akcije imaju dobar prolaz i kod glasača HDZ-a i kod glasača oporbe.

Najvažnija tema, odnosno dominantni događaj koji je obilježio prethodni mjesec u našoj zemlji bile su afere koje p(r)otresaju hrvatska državna poduzeća (51,7 posto). Obračunavanje premijerke s korupcijom važnije je od druge po važnosti teme mjeseca - gospodarske krize u zemlji (16,7 posto). Širenje svinjske gripe i rasprave o tome treba li se cijepiti ili ne, odnosno koliko je cjepivo efektno, a koliko štetno, obilježile su mjesec za 9,6 posto građana/ki.

Prihvaćanje Sporazuma o arbitraži granice sa Slovenijom i rasprave u vezi s tim četvrti je najvažniji događaj u izboru od 7,1 posto. Promjene u Vladi (izbor novih potpredsjednika Vlade, i ministra gospodarstva) najvažnija je tema za 5,1 posto ispitanika, dok je propast trgovačkog centra Pevec izbor u 2,2 posto slučajeva. Studentske blokade fakulteta (2,1 posto), predsjednička kampanja (dva posto) i obilježavanje obljetnice pada Vukovara (1,2 posto) teme su koje su dominirale prošlomjesečnom domaćom političkom arenom. Sve su ostale teme i događaji zabilježile izbor ispod jedan posto.

Vladi najviša ocjena od izbora

Rad koalicijske Vlada ima najvišu ocjenu od posljednjih parlamentarnih izbora. Tako je Vlada Jadranke Kosor sada dobila ocjenu 2,94, dok je najveći rezultat njezinog prethodnika bio 2,71 u svibnju 2008. godine. U ovomjesečnom mjerenju rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava 39,5 posto ispitanika (prema 39,4 posto prije mjesec dana), dok je ne podržava (djelomično ili nikako) 39,3 posto ispitanika (prije mjesec dana 44,3 posto), uz 21,2 posto s neutralnim odnosom (niti podržavaju niti ne podržavaju).

Drugim riječima, nakon obračuna s korupcijom u državnim poduzećima, zatvaranju tri poglavlja u pregovorima s EU, prijedloga rebalansa proračuna, rješavanja zategnutosti sa Slovenijom, ali i najavom smanjenja kriznog poreza ukoliko se pokaže mogućnost za time, premijerka Kosor umirila je javno mnijenje.

Manje od polovice građana podržava EU

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. U odnosu prema članstvu u EU-u, opet slijedi pad podrške članstvu i sada iznosi 49,1 posto (prema 51,3 posto iz prethodnog mjeseca).

Protiv članstva u EU-u izjasnilo se 39,1 posto ispitanika (prema prošlomjesečnih 38,4 posto), uz 11,8 posto neodlučnih (u listopadu 10,3 posto).