Navodi se i srpski stav o tome da je pravdu bolje tražiti u izvansudskom postupku, za što je potrebna ista predanost partnera u Hrvatskoj

Izbor Ive Josipovića za hrvatskog predsjednika i komentari koje su povodom međusobnih tužbi za genocid pred Međunarodnim sudom pravde dali on i srpski predsjednik Boris Tadić mogli bi označiti smanjivanje tenzija među te dvije zemlje po pitanju ratnih zločina, piše EurActiv, portal specijaliziran za pitanja Europske unije.

EurActiv navodi jučerašnju Josipovićevu izjavu talijanskoj Corriera della seri, u kojoj je novoizabrani hrvatski predsjednik ponovio svoj stav o tome da tužba nije sama sebi svrha i da neće biti potrebno nastaviti s njom ukoliko Srbija ispuni hrvatske zahtjeve. Josipovića se opisuje kao "socijaldemokrata, koji je kampanju vodio oko legalnosti i europske integracije".

Tužba na tužbu

"Hrvatska je tužbu protiv Srbije podnijela u Hagu 2. srpnja 1999., a ona se odnosi na kršenje konvencije o genocidu od strane vojska SFRJ na štetu etničke hrvatske populacije. Međunarodni sud pravde odbacio je preliminarni srpski prigovor 18. studenog 2008. godine", piše u tekstu.

Navodi se i srpski stav o tome da je pravdu bolje tražiti u izvansudskom postupku, za što je potrebna ista predanost partnera u Hrvatskoj. "Nakon što nije uspjela uvjeriti Hrvatsku, Srbija je pak također tužila Zagreb za genocid pred sudom 4. siječnja 2010. godine, s posebnom pozornošću na operacije tijekom Oluje", stoji u tekstu.

Neočekivano smirivanje odnosa

No, Josipovićevim dolaskom na vlast, napetosti su se odjednom neočekivano smirile, a Josipovićev potez još je manje očekivan, budući da je on jedan od autora tužbe protiv Srbije, piše EurActiv. S druge strane, srpski predsjednik Tadić brzo je reagirao na signal i spomenuo kako nema kolektivne krivnje, nego svaki zločin ima ime i krivca, dodaje se.

"Nadalje, Tadić i njegova Demokratska stranka zatražili su službeno parlamentarnu deklaraciju kojom bi se osudio masakr u Srebrenici. Sam tekst potakao je ozbiljen političke rasprave. Taj bi potez mogao smiriti ne samo Hrvate, nego i Nizozemce, koji drže glavni veto protiv srpskog pristupanja EU, budući da su nizozemske trupe bile pristune tijekom etničkog čišćenja u balkanskim ratovima", zaključuje se.