Premijerka Jadranka Kosor ulazak Hrvatske u NATO ocjenila je kao povijesni događaj i istaknula da je prisjećanjena njega svima dodatno ohrabrenje na putu u EU

U povodu prve godišnjice članstva u NATO-u, novinarima se obratio predsjednik Republike Ivo Josipović. Ulaskom u NATO Hrvatska je ispunila važan vanjskopolitički cilj, rekao je Josipović, te dodao da će drugi biti ulazak u Europsku uniju, javlja HTV

Predsjednik je rekao kako Hrvatska ima aktivnu ulogu u NATO-u, posebno u misiji u Afganistanu. Podupire slanje još 20 instruktora Hrvatske vojske u Afganistan.

Premijerka Jadranka Kosor ulazak Hrvatske u NATO ocjenila je kao povijesni događaj i istaknula da je prisjećanjena njega svima dodatno ohrabrenje na putu u EU.

Naglasila je da je ulazak u NATO ojačao nacionalnu sigurnost i međunarodni položaj Hrvatske, te da je njime otvoren prostor za gospodarsku suradnju i čvršće veze na drugim područjima.

Državni tajnik za politička pitanja MVPEI-ja Davor Božinović posebno je istaknuo važnu ulogu Hrvatske u NATO-ovoj politici otvorenih vrata napomenuvši kako će područje širenja Sjevernoatlantskog saveza u budućnosti biti regija jugoistočne Europe.

Državni tajnik Ministarstva obrane Pjer Šimunović pohvalio se kako je Hrvatska, na temelju veličine zemlje i mogućnosti, dobila 26 časničkih i dočasničkih zapovjednih položaja.

Hrvatska je u članstvo NATO-a ušla 1. travnja 2009., a na summitu Saveza održanom nekoliko dana poslije u Strasbourgu i Kehlu sudjelovala je kao punopravna članica. Ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu 7. travnja 2009. svečano su podignute zastave Hrvatske i Albanije.

Stabilna potpora građana

Uoči prve obljetnice ulaska Hrvatske u NATO ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je stabilnu potporu građana članstvu u Savezu i hrvatskom angažmanu u međunarodnim operacijama, priopćio je jučer GfK Croatia.

Visokih 64,6 posto ispitanika osjeća se sigurnije u državi članici NATO-a, posebno osobe iz Slavonije i Dalmacije. Da je članstvom u NATO-u porastao ugled i ojačao međunarodni položaj Hrvatske, smatra 50,2 posto ispitanika, s tim da češće od prosjeka takvo mišljenje imaju visokoobrazovani (61 posto).