Umjesto da ih financiraju iz vlastitih sredstava, 'taj' novac Vlada planira iskoristiti za popunjavanja vlastitih proračunskih rupa, a investicije će se financirati iz kredita

Hrvatska ministrica financija Martina Dalić nedavno je objavila da Vlada ne planira rebalans proračuna niti dodatno zaduživanje, unatoč činjenici da su proračunski prihodi u prva tri mjeseca bili četiri posto niži od planiranih, no izgleda da će teret tih minusa morati snositi javna poduzeća, piše nacional.hr

Naime, Vlada je još u travnju donijela odluku da se polovica ostvarene dobiti tvrtki u većinskom vlasništvu države povuče u državni proračun, a kako će ta mjera izgledati u praksi, pokazuje slučaj Hrvatske elektroprivrede koja će, prema pisanju Večernjeg lista, biti prisiljena podići kredit kako bi Vladi isplatila dividendu. Naime, HEP je prošle godine ostvario dobit od gotovo milijardu kuna, uvelike zato što su bile zaustavljene sve veće investicijske aktivnosti u kompaniji. Ipak, veći dio prošlogodišnje dobiti u prvih šest mjeseci se istopio, najvećim dijelom zbog veće potrebe HEP-a za uvozom skupe električne energije.

Dodatni problem za HEP je i činjenica da kompanija planira podići kredit za gradnju hidroelektrane Ombla u Rijeci Dubrovačkoj, inače jedan od najvažnijih projekata u Vladinu katalogu investicija. Slična je situacija i u drugim državnim kompanijama, poput Plinacroa, Janafa i Hrvatske pošte, koje sve upravo provode značajne investicijske cikluse.

Umjesto da ih, barem jednim dijelom, financiraju iz vlastitih sredstava, taj novac Vlada planira iskoristiti za popunjavanja vlastitih proračunskih rupa, a investicije će se financirati iz kredita. Tako ispada da se na javna poduzeća prebacuje teret deficita i zaduživanja centralne države, a negativni efekti takvog ponašanja bit će vidljivi tek za nekoliko godina kad krediti, uz kamatnu stopu, počnu stizati na naplatu.

Takva praksa zapravo je način da se izbjegnu pravila Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji je krajem prošle godine donijela Vlada, a kojim se utvrđuju stroga pravila proračunskih deficita, kako državne vlasti, tako i jedinica lokalne samouprave. Ipak, tim zakonom nisu obuhvaćena i javna poduzeća, pa se njih može koristiti kao mehanizam za novo zaduživanje koje ne potpada pod zakonska ograničenja.

Jedini problem je to što takva politika ima ograničen rok trajanja. Svaka kuna profita izvučena iz javnih poduzeća danas, u većini slučajeva, znači i smanjenje prihoda u budućnosti, što dokazuje slučaj HEP-a. Kad njihovi prihodi dovoljno padnu, a razina zaduženosti bude povećana, ta poduzeća više neće sama moći servisirati svoje obveze, pa će ih morati sanirati vlasnik - država. Bez obzira učini li se to direktnom dotacijom iz proračuna ili putem novog zaduživanja, sigurno je da će račun na kraju platiti porezni obveznici.

Fiskalna odgovornost svodi se na sljedeće: današnji deficit samo je odgođen za budućnost - vrijeme kad će na vlasti biti neka druga vlada.