Osim toga, valja imati na umu da se dosad dodatak usklađivao kao i mirovine, ali da se nije oporezivao

"Dodatak na mirovinu koji je vlada sa današnje sjednice uputila i saborsku proceduru, HSU od iste te Vlade Jadranke Kosor i Ive Sanadera traži još od 2007. godine, međutim, dosad nije bilo ni volje ni želje da se to napravi", poručili su iz danas iz HSU-a, reagiravši na Vladin prijedlog dopune Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o dodatku na mirovine.

Te dopune trebale bi omogućiti da od se od početka iduće godine dodatak na mirovinu integrira u iznos mirovine kao njezin sastavni dio.

Prema dosadašnjem zakonu, dodatak na mirovinu, u rasponu između četiri i 27 posto od pripadajuće mirovine, se isplaćivao kao zasebno primanje.

U 2010. godini dodatak su prosječno koristila 267.243 umirovljenika (51 posto novih umirovljenika), a na ime dodatka ukupno je u 2010. isplaćeno 1.077.004.425 kn ili u prosjeku 336 kuna, što na godišnjoj razini iznosi 4030 kuna.

Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja napominje kako nije protiv ovog čina, jer će se zakonskim reguliranjem umirovljenici zaštititi od potencijalne opasnosti da bilo kada, bilo koja vlada ukine dodatak. Bez obzira na to, iz HSU-a žele ukazati da je "umetanje jednog jedinog članka u postojeći zakon jasan pokazatelj još jedne predizborne Vladine odluke u nakani brzinskog pridobivanja umirovljeničkih glasova, što ne odudara od dosadašnjeg HDZ-ova predizbornog stila".

Osim toga, valja imati na umu da se dosad dodatak usklađivao kao i mirovine, ali da se nije oporezivao.

"Uključivanjem dodatka u mirovinu umirovljenici se rješavaju straha od ukidanja tog izborenog prava, ali, u isto vrijeme oko 70.000 umirovljenika imat će manje mirovine, jer će im mirovina i dodatak povećati mirovinsku osnovicu (3.200 kn) za plaćanje poreza", zaključio je Hrelja.