Referendum o Europskoj uniji jedna je od najvažnijih odluka koju naši građani trebaju donijeti i tu nema mjesta za žurbu - kaže Ladislav Ilčić iz Hrasta

Onaj tko se htio informirati o Europskoj uniji i uvjetima pristupanja Hrvatske toj asocijaciji, u tome je i uspio u posljednjih deset godina otkako traje proces pristupanja, a onaj tko nije imao volje za to, nikad i neće. Tako za “Spektar” aktualnu dvojbu o datumu izlaska na referendum o ulasku u Europsku uniju sažima prof. dr. Siniša Rodin, predstojnik Katedre za europsko javno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, piše slobodnadalmacija.hr

Državna politika “navalila” je referendum održati 22. siječnja iduće godine, što je jedna od rijetkih stvari oko kojih se slažu i Ured predsjednika Republike i Kukuriku koalicija koja je preuzela vlast, i sada oporbeni HDZ, te automatski izazvala otpor u dijelu javnosti. Nije teško razabrati motive nositelja vlasti za ubrzanje cijelog procesa pristupanja EU-u. Kako vrijeme bude odmicalo, zbog nastavka gospodarske recesije i nepopularnih mjera, nezadovoljstvo građana svime, pa tako i u odnosu na ulazak u Uniju, moglo bi rasti. Praktički, svaki dan je bitan.

A eventualno “ne” na referendumu bacilo bi u prašinu neosporne uspjehe koji su postignuti na planu eurointegracija u posljednje dvije godine. Nema nikakve sumnje da bi odugovlačenje s referendumom usložnjavalo trenutačnu dobitnu poziciju zagovaratelja ulaska u EU. Osporavatelji takvog rješenja traže još vremena, barem mjesec do dva, kako bi se podigla razina informiranosti o tome što je dogovoreno u pregovorima s Europskom unijom, odnosno koji su ustupci dani Bruxellesu.

- Referendum o Europskoj uniji jedna je od najvažnijih odluka koju naši građani trebaju donijeti i tu nema mjesta za žurbu - kaže Ladislav Ilčić iz Hrasta, političke stranke koja, kako stoji u programskim načelima, nije protiv ulaska u Europsku uniju, ali se protivi načinu kako se taj proces trenutačno odvija u oba smjera. Ilčić ne vidi problem u tome da se u siječnju, veljači i ožujku iduće godine organizira niz okruglih stolova i tribina o pristupanju Europskoj uniji, te da se prostor javnih medija ustupi takvim raspravama, pa da se zatim pristupi referendumu.

- Nemojmo zaboraviti da su iz državnog proračuna dosad financirani isključivo oni koji se zalažu za ulazak Hrvatske u Uniju, što nije korektno i korisno za kvalitetnu raspravu i vjerodostojnu odluku građana o tom pitanju. To treba ispraviti i za to ima vremena - poručuje Ilčić.  Predsjednik Europskog pokreta Hrvatska Dubravko Miholić napominje kako zakonska obveza propisuje održavanje referenduma 30 dana od potpisa pristupnog ugovora, odnosno 7. siječnja iduće godine.

- To nije ni primjereno ni kvalitetno provedivo, pa podržavamo prijedlog predsjednika Josipovića i Vesne Pusić da referendum bude 22. siječnja. Smatramo da je bilo dovoljno vremena da se građani informiraju o EU-u. Primjerice, Europski pokret Hrvatska i Europski dom Zagreb već 20 godina sustavno provode aktivnosti poput okruglih stolova i tribina kako bi informirali o EU-u. Svi zainteresirani trebaju pronaći informacije iz svog područja interesa, što je javno dostupno u raznim izvorima, i donijeti odluku kako će glasovati na referendumu - ocjenjuje Miholić.

Siniša Rodin upozorava kako svako odgađanje referenduma u Hrvatskoj odgađa i ratifikaciju ulaska Hrvatske u EU u parlamentima zemalja članica. Podsjetimo, ciljani datum ulaska Hrvatske u EU je 1. srpnja 2013. - U Belgiji, primjerice, u tamošnjem parlamentu proces ratifikacije potvrde novih članica Unije traje godinu i pol dana - napominje Rodin. S druge strane, Ilčić smatra da je neprihvatljivo da se zemljama članicama Unije ostavlja više vremena nego građanima Hrvatske kojih se ovo pitanje najviše tiče. - Nitko nema pravo ograničavati vrijeme i prostor hrvatskim građanima za edukaciju i informiranje o uvjetima pod kojima ulazimo u EU - zaključuje jedan od lidera Hrasta.

Žurbi oko referenduma pomalo neočekivano suprotstavila se i najjača domaća nevladina organizacija, GONG. U GONG-u smatraju da će provođenje referenduma po postojećim propisima dovesti do toga da će mnogi građani ostati uskraćeni za pravo glasa na referendumu i stoga traže odgodu referenduma do sredine ili kraja veljače iduće godine dok se ne raščisti cijela situacija. Naime, upozoravaju da Zakon o referendumu ne predviđa glasanje brojnih građana koji će se na dan referenduma naći izvan mjesta prebivališta. U odnosu na umirujuću poruku predsjednika Republike Ive Josipovića da će se svi problemi oko referenduma rješavati u hodu, u GONG-u skreću pozornost na kontradiktorna tumačenja Ministarstva uprave o tome hoće li popis birača neopozivo vrijediti i za provođenje referenduma.

- Sve su to prigovori koji važe već dulje, praktički uoči svakih parlamentarnih izbora, i nisu presudni za pitanje referenduma o ulasku u Europsku uniju - komentira Siniša Rodin. Posljednje objavljeno istraživanje o potpori građana ulasku u Europsku uniju, provedeno krajem studenoga ove godine za potrebe Ministarstva vanjskih poslova od agencije Ipsos Puls, pokazalo je da bi 61 posto ispitanika na referendumu zaokružilo ‘da’, dok bi 32 posto bilo protiv. Većina analitičara to smatra vrlo dobrim pokazateljem za eurooptimizam s obzirom na krizu euro-zone i slabljenje jedinstva unutar EU-a.

Možda je i to razlog zbog čega vlast žuri s raspisivanjem referenduma, jer nitko ne zna što donose idući tjedni i mjeseci kad je u pitanju raščišćavanje odnosa u Europskoj uniji.

SD/eZd