Ministar Ivan Vrdoljak priznaje da ljudi zovu i objašnjavaju zašto su nelegalno gradili, iznose tisuće razloga, ali kompromisa ne smije biti jer bi to, kaže, ugrozilo cijeli projekt

U prvom interviewu nakon početka rušenja bespravno izgrađenih građevina, ministar graditeljstva i prostornog uređenja, Ivan Vrdoljak, u emisiji Osječke televizije 'Karte na stol' najavio je kontinuirano uklanjanje objekata u gradnji ili izgrađenih posljednjih godinu dana izvan građevinskog područja.

Za to će ove godine potrošiti do 2,5 milijuna kuna, a nagodinu će osigurati desetak puta više sredstava.

Ministar Ivan Vrdoljak priznaje da ljudi zovu i objašnjavaju zašto su nelegalno gradili, iznose tisuće razloga, ali kompromisa ne smije biti jer bi to, kaže, ugrozilo cijeli projekt. 'Jednom moramo povući crtu i reći dosta. Nemojte to ljudi više činiti. Povijest ćemo pokušati ispeglati što je moguće pravednije, ali što se ne može legalizirati, mora se srušiti', odlučan je ministar.

Zadovoljan je što je mnogim vlasnicima takvih objekata bila dovoljna obavijest o rušenju, da ih sami počnu rušiti i na taj si način smanje troškove. Vlada je odlučna uvesti red i u to područje, pa više neće paušalno i povremeno rušiti po nekoliko objekata za primjer, a onda prestati s akcijom poput bivše vlade, zbog čega su se vlasnici porušenih građevina osjećali nepravedno oštećeni. Sada se ide redom i ljudi se ne bune, tvrdi Vrdoljak.

Satelitski nadzor promjena u okolišu kako bi se utvrdila bespravna gradnja, još se neće koristiti zbog složenosti i visoke cijene usluge. Sumnjiva gradnja provjeravat će se dostupnijim metodama nadzora i softwareske obrade prostora, a posao će od ožujka 2013. dodjeljivati putem natječaja.

Nakon ulaska Hrvatske u EU legalizacija građevina bit će skuplja i kompliciranija. Tada će se to regulirati izmjenama Zakona o gradnji, o prostornom uređenju i o građevinskoj inspekciji, pa će vlasnici morati plaćati i kazne za nelegalno izgrađene objekte. Bez iznimke će se rušiti sve građevine nezakonito izgrađene u parku prirode ili nacionalnom parku, na prometnim koridorima ili arheološkim nalazištima.

Nacija u depresiji

I sam je, kaže, podlegao depresiji kao obilježju općeg stanja nacije, što otežava izlazak iz krize. Posljedica je to nepovoljnih događanja i tumačenja ekonomskih analitičara i komentatora, a onda nam ozbiljni ljudi iz agencija koje procjenjuju kreditni rejting zemlje kažu da i nismo tako loši. To isto, primjećuje, nismo vjerovali kada su nam govorili neki naši ljudi: 'Mislio sam, proglasiti će nas 'smećem', ali nisu i ti isti komentatori i analitičari odjednom su se stišali. Nadam se da sljedeći put više neće tako lajati na mjesec, nego će biti oprezniji s ocjenama. O nevjerici u bolje sutra govori i porast štednje za 30 milijardi kuna, jer i oni koji još malo imaju, čuvaju to plašeći se da će nam sutra biti još gore. I tko to sada treba promijeniti? Politika!', smatra ministar Vrdoljak i navodi kako su Vlada i javna poduzeća objavili stotine natječaja i započeli mnoge investicije.

'Primjerice, odobrili smo milijardu i dvjesto milijuna kuna Hrvatskim vodama, 400 milijuna kuna Hrvatskim cestama, a Županijska uprava za ceste OBŽ dobit će novih 18 milijuna kuna za obnovu desetak cesta', navodi i priznaje da s tim kasne mjesec ili dva te kako ćemo prve učinke vidjeti u posljednjem tromjesečju ove, ili u prvom 2013. godine.

Obnova pročelja zgrada

Projekt obnove pročelja radi bolje energetske učinkovitosti zgrada još uhodavaju i uče kako ga realizirati, priznaje ministar Vrdoljak. Građevinarima je sve to još novo i nedovoljno opisano u natječajnoj dokumentaciji, a na njima je sva odgovornost, od pronalaska projektanta, izvođača, dobavljača opreme i slično.

'Željeli smo ubrzati proces dok rješavamo pravni okvir. Morali smo promijeniti dva zakona, treći je na redu, donosimo niz pravilnika i uredbi kako bi projekt zaživio. To su projekti za male tvrtke i obrtnike i oni neće spasiti građevinarstvo, ali će desetak takvih pokrenuti stvari', uvjeren je Vrdoljak.

Dotjeruju se uvjeti oko izdavanja jamstava HBOR-u, Vlada još mora donijeti neke odluke i pripremiti građevinski sektor kako bi se oglasio ponudama i svladao održavanje takvih objekata.

'Očekujem nagodinu obnovu stotina zgrada. Slovenci su uzeli prve ugovore u Varaždinu. Bili su spremni jer su imali slično iskustvo u svojoj zemlji. Zato je važno dobro pripremiti naše građevinare, jer kada sutra s tim krene Bosna i Srbija, netko će od naših ići tamo raditi'.

O HDSSB-u i statističkim regijama

'Ti ljudi vladaju Slavonijom, OBŽ-om i mnogim gradovima. Dajte radite, ne pjevušite pjesmice za kamere, a kad se one u Saboru ugase nema više pjesmica. Znam dobro sve brojke i projekte, novac koji imamo na raspolaganju i tako javno nastupati mogu iz samo dva razloga. A oba su tragična: ili nemaju pojma ili lažu', odlučan je Vrdoljak koji pojašnjava:

'Što znači 64 posto prosječne razvijenosti panonske regije u odnosu na EU? Nama bi svake godine BDP morao rast 6-7 posto, a Europa ne bi smjela rasti više od dva posto, kako bi za sedam godina panonska regija premašila 75 posto prosjeka EU-a. Kada bismo to postigli, novci iz Europe nam ne bi niti trebali', tumači ministar Vrdoljak i ističe kako nikad niti jedna zemlja nije povukla sva raspoloživa sredstva iz EU fondova.

Kaže da je Bruxellesu u interesu da povučemo što manje novca, jer će im tako ostati više za druge projekte. Stoga im odgovara postojanje regije koja ne može povući novac, jer je razvijenija od prosjeka EU-a. Hrvatska će na ovaj način omogućiti svim svojim dijelovima povlačenje novca, kako Slavoniji i Baranji tako Zagrebu i Varaždinu.

'Od 2014. imat ćemo svake godine na raspolaganju dvije milijarde eura, ali nemamo projekte koji to mogu konzumirati. Kao ministar, Osječanin i Slavonac želim pomoći svakom projektu i pozivam zastupnike HDSSB-a da mi daju listu projekta ugroženih novom statističkom podjelom zemlje. Ako ne iziđu s tom listom sljedećih mjesec dana, znači da su lagali hrvatski narod', izazvao je ministar Vrdoljak svoje koalicijske partnere u Osijeku i OBŽ-u. Dodao kako izdvajanjem Slavonije u regiju bez Zagreba, Varaždina i Čakovca ti gradovi ne bi mogli konkurirati za novac iz EU, a Slavonija bi ga mogla povući kao i sada, jer nema dovoljno projekata.

'Paušalno govoriti da nema proračunskih kapaciteta je neodgovorno, jer OBŽ ima veći BDP od Međimurske i od Varaždinske županije. No, budžetske će kapacitete svima riješiti Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova. To je teško objasniti i ne zvuči primamljivo. Najlakše je reći: 'Ja se borim, a oni mi ne daju'. Nadam se da ćemo za sedam godina iskoristiti barem 50-60 posto sredstava', nada se Vrdoljak.

Iz koalicije s HDSSB-om u Osijeku i OBŽ-u neće formalno izlaziti, jer njegovi HNS-ovci ne žele blokirati rad Gradskog vijeća i to bi, smatra, bilo licemjerno. No i dalje će ukazivati na svaku laž koju zastupnici te stranke populistički podvaljuju vladajućoj koaliciji u Saboru.