Konačni prijedlog Zakona o registru birača o kojem se raspravlja u Saboru trebao bi riješiti nered u popisu birača. Ministar uprave Arsen Bauk objasnio je da je cilj uskladiti broj birača s brojem stanovnika.

"Prema usklađenom broju bit će 3,7 milijuna ili 3,8 milijuna birača što je broj koji je puno realniji u odnosu na sadašnji broj od 4,1 milijuna.

Drugo, za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj uveli smo institut aktivne registracije kao preduvjet da na jednim od sljedećih izbora uvedemo i dopisno glasovanje za Hrvatski Sabor", rekao je Bauk.

Uvodi se elektronička baza i obrada podataka. Prije svakih izbora ustrojavat će se popis birača u kojem će biti popisane osobe s pravom glasa s prebivalištem u Hrvatskoj i valjanom osobnom iskaznicom, a s popisa će biti brisani one koje su odselile u inozemstvo. Glasovati mogu hrvatski državljani bez prebivališta, ali samo ako se aktivno registriraju. Ne bi se smjelo događati da netko u ime preminulih glasuje na izborima.

Zamjerke su stigle iz HDZ-a.

"Podloga je očito politika koja smatra da Hrvati u iseljeništvu i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne mogu voljeti Hrvatsku. Očito je to podloga za ovakav zakon koji opet ide diskriminirati i dijeliti hrvatske državljane na različite kategorije", rekao je Davor Ivo Stier dok je njegov stranački kolega Dujomir Marasović istaknuo kako je zakon loš za Hrvate izvan Hrvatske.

"Poslati 300 ili 500 tisuća ljudi da glasuje u 50 kvadrata u jednomdanu, to znači poslati ih u geto. Mi smo ih poslali u geto, bez potrebe smo ih ponizili. Ako smo to fiksirali na tri predstavnike, čemu je onda trebalo ponižavati te ljude da ih šaljemo u Sarajevo ili Banja Luku u 50 kvadrata? Jesmo li mi normalan narod, imamo li mozga i kako razmišljamo", upitao je Marasocić.