Sindikati su danas unaprijed odbacili Vladinu najavu da bi se kroz uvođenje reda u sustav dodataka na plaće moglo smanjiti masu za plaće u javnim i državnim službama.

 

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da Vlada već neko vrijeme priprema teren za rezanje prava zaposlenih u javnom sektoru i govori o viškovima "koje nitko nije utvrdio".

"Stječe se dojam da u javnom sektoru rade sami paraziti kojih je previše, ništa ne rade, a primaju goleme plaće i dodatke. Istina je, međutim, drugačija. Veliki dio zaposlenih prima plaće koje ne dosežu ni prosječnu plaću od 5.500 kuna, pa se upravo kroz dodatke uspjelo postići da budu koliko-toliko pristojne", kaže Sever.

U javnim i državnim službama i javnim poduzećima postoje vrlo jasni kolektivni ugovori koji uređuju sva prava, pa tako i prava na dodatke. Umjesto ukidanja, dodaci bi trebali biti sastavni dio plaće, poručuje Sever.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić naglasio je kako je kroz šest godina ekonomske krize cijena rada u javnim i državnim službama pala za 20 posto.

Ekonomska politika

Gdje je granica za odricanja zaposlenih u javnom sektoru, pita Ribić koji tvrdi da su javni i državni službenici već dali dovoljan doprinos izlasku iz krize. "Očito nešto nije u redu s ekonomskom politikom koja se oslanja na rezanja, a ne daje rezultate", rekao je.

Ribić smatra da problem nisu javne i državne službe, u kojima nema dovoljno ljudi, već javna poduzeća i lokalna uprava, gdje postoji značajan višak zaposlenih, a glavni su uzrok nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Čelnik Sindikata državnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša podsjeća da su njegovim članovima ove godine već ukinuti dodaci od 4,8 i 10 posto na godine staža, pa ne vidi prostora za daljnje smanjenje.

Preostali dodaci odnose se na posebne uvjete rada koje primaju policajci, inspektori i zatvorski službenici. Ti dodaci nisu definirani kolektivnim ugovorom, već Vladinom uredbom, pa se mogu ukinuti bez izmjena ugovora.

Pleša zasad nije htio govoriti o mogućnosti štrajka ako Vlada ukine te dodatke, rekavši da će pričekati daljnji razvoj situacije.

Gospodarski uvjeti bez značajne promjene

Iz prosvjetnih sindikata poručuju da nisu spremni na bilo kakvo smanjenje plaća. Predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola Branimir Mihalinec tvrdi da se u sustavu srednjeg školstva više nema što rezati i podsjeća da su kolektivni ugovor potpisali u svibnju, otkad se gospodarski uvjeti nisu značajno promijenili.

Sanja Šprem iz Sindikata hrvatskih učitelja napominje da su kolektivni ugovor potpisali u travnju i ističe da učitelji nisu spremni ni na kakve ustupke na račun svojih ionako preniskih plaća.

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Spomenka Avberšek kaže da je nedavno Ministarstvo zdravlja predložilo početak pregovora o izmjenama kolektivnog ugovora kojima bi se ukinuli dodaci od 4, 8 i 10 posto, bez kojih su ostali svi u javnim i državnim službama osim zaposlenih u zdravstvu.

Avberšek će na pregovore pristati, ali kaže da ne zna kako će oni završiti i o čemu će se raspravljati. Ništa se ne može mijenjati dok je postojeći kolektivni ugovor na snazi, poručuje Avberšek.

Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Hrvatske Ozren Matijašević priznaje da je trošak javnog sektora već dugo neodrživ za hrvatsko gospodarstvo, ali smatra da je Vladino "derogiranje socijalnog dijaloga" pogrešno.

"Umjesto da se trošak javnog sektora svede u realne okvire, umjesto strukturnih reformi i racionalizacije javnog sektora, rezanja administrativnog aparata i političkih struktura u jedinicama lokalne samouprave, ruše se socijalna prava i kolektivni ugovori, koji se na taj način pribijaju na stup srama", rekao je Matijašević.