Vlada bi u četvrtak na redovnoj sjednici trebala raspravljati o prijedlogu mjera za ublažavanje financijskih teškoća dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima te o izmjenama Zakona o poticanoj stanogradnji (POS).

Bankama, teleoperaterima, javnim poduzećima i gradovima odnosno vjerovnicima koji su sredinom siječnja s Vladom sporazumjeli o otpisu duga najugroženijim skupinama građana, prema prijedlogu Vlade pridružuje se Porezna uprava.

U strukturi poreznih dužnika, prema podacima Fine iz prošle godine više od 52 tisuće građana bilo je pod ovrhom zbog duga manjeg od dvije tisuće kuna kojega zbog gubitka posla ili zatvaranja obrta nisu mogli platiti.

Na sjednici Vlade naći će se i izmjene Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji (POS). Prema najavama ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Anke Mrak-Taritaš, izmjene zakona odnose se na smanjenje kamata na kredite i uvođenje državnog najma stanova. Pri tome se predlaže smanjivanje kamata za one koji su u sustavu POS-a ili će tek kupiti stan po tom sustavu. Danas se, naime, kredit otplaćuje na dva načina: jedan dio ide komercijalnoj banci, a iza toga se plaća dio u kojem je država aktivirala svoja sredstva. Za taj drugi dio za poček se plaća dva posto kamate i sada se predlaže smanjenje na 1 posto, a kamate gdje država angažira svoja sredstva s 5 na 3 posto.

Druga izmjena zakona je vezana uz najam odnosno uvođenje mogućnosti državnog najma stanova. Vlada time, prema riječima Mrak-Taritaš, želi pokrenuti građevinski sektor i omogućiti onima koji žele kupiti nekretninu, da je kupe pod kontroliranim i povoljnim uvjetima, a onima koji to ne žele ostaviti mogućnost najma.

Pred Vladom je i prijedlog izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Između ostalog, predlaže se skraćivanje postupka dodjele u zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta u vlasništvu države koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište fizičkoj ili pravnoj osobi za poljoprivredne namjene.

Predlaže se i izmjena odredbi u vezi poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje i obraslo je višegodišnjim raslinjem. Prema prijedlogu, zakupnik bi bio dužan iskrčiti zemljište u roku od godinu dana, umjesto dosadašnje dvije, pri čemu se zakupnina umanjuje razmjerno troškovima krčenja, ali on više ne raspolaže iskrčenim drvima, nego ona pripadaju Hrvatskim šumama.

Između ostaloga, Vlada bi trebala prihvatiti mišljenje i odobriti prijedlog Državnog odvjetništva za sklapanje nagodbe između Republike Hrvatske i Autoceste Zagreb - Macelj, tako da Republika Hrvatska prizna AZM-u iznos od 69 milijuna kuna i uplati ga do 31. siječnja 2015. godine, a da AZM plati Republici Hrvatskoj 7,2 milijuna eura i povuče tužbu podnesenu protiv Republike Hrvatske pred ad hoc arbitražnim sudom i odrekne se tužbenog zahtjeva.