Izabrani američki predsjednik Donald Trump naznačio je s prošlotjednim razgovorom s tajvanskom predsjednicom oštriji odnos prema Kini, no nejasno je koliko će daleko ići u riskantnom pokušaju da ishodi ustupke od Kine u pitanjima kao što su trgovinski odnosi i Sjeverna Koreja

Razgovor Trumpa i Tsao Ing-wen izazvao je diplomatski prosvjed Kine koji bi, upozorila je odlazeća Obamina administracija, mogao ugroziti napredak u odnosima s Pekingom koje su desetljećima pažljivo gradile i demokratske i republikanske američke vlade.

Analitičari upozoravaju da bi moglo doći i do vojnog sukoba ako se bude išlo predaleko.

Trumpovi suradnici i potpredsjednik Mike Pence nastojali su umanjiti značaj tog desetominutnog razgovora rekavši da se radilo o "pristojnom pozivu" kojemu nije bio cilj pokazati promjenu politike.

No, Trump je u nedjelju dolio ulje na vatru žaleći se preko Twittera na kinesku gospodarsku i vojnu politiku, dok je njegov gospodarski savjetnik Stephen Moore u ponedjeljak rekao da, ako se Pekingu to ne sviđa, "tko ih šiša".

Bivši američki dužnosnik blizak Trumpovu tranzicijskom timu u utorak je otputovao u Taipei, što je izazvalo još više nagađanja o budućim odnosima Washingtona s Tajvanom, javlja agencija France Presse.

Stephen Yates, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost bivšeg potpredsjednika Dicka Cheneya, rekao je novinarima da se radi o dugo planiranom privatnom putu, no nije isključio mogućnost da se sastane s visokim tajvanskim dužnosnicima.

Analitičari, uključujući bivše visoke američke dužnosnike, kažu da je poziv u najmanju ruku signalizirao tvrđi pristup Pekingu, što uključuje gomilanje američkih oružanih snaga kao odgovor na rastuću snagu Kine u azijsko-pacifičkom području.

John Huntsman, jedan od kandidata za novog državnog tajnika, izjavio je za New York Times da bi se Tajvan mogao pokazati kao "korisna poluga" u odnosima s Kinom.

Trumpov savjetnik Peter Navarro i bivši američki veleposlanik u UN-u John Bolton savjetovali da se Tajvan iskoristi za postupni pritisak na Kinu kako bi ublažila teritorijalne pretenzije u istočnoj Aziji.

Navarro kaže da bi Washington trebao prestati s politikom "jedne Kine", no nije rekao znači li to da treba priznati neovisnost Tajvana, jer "Pandu ne bi trebalo bespotrebno bockati", navodi Reuters.

Bolton, s druge strane, predlaže diplomatski pritisak koji bi počeo sa službenim primanjem tajvanskih diplomata u State Departmentu i dovesti do obnove punog diplomatskog priznanja.

Douglas Paal, američki predstavnik na Tajvanu od 2002. do 2006., smatra da je pristup Trumpovih savjetnika utemeljen u 90-tim dgodinama 20. stoljeća kada je Kina bila puno slabija, a SAD u boljoj poziciji da zauzme oštro stajalište.

"Problem je u tome što je Peking 1996. donio desetogodišnji plan vojnog jačanja kako više nikad ne bi morao gutati takve stvari", rekao je Paal.