EU treba ažurirati dugoročne financijske planove kako bi izašli na kraj s novim prioritetima i izazovima kao što su masovne migracije, unutarnja sigurnost i nezaposlenost mladih, ustvrdili su eurozastupnici u rezoluciji izglasanoj u srijedu, izvijestio je Europski parlament.

Tekst rezolucije postavlja političke preporuke za predstojeći prijedlog Europske komisije za promjenu višegodišnjeg financijskog okvira Unije (MFF) za 2014-2020. Promjene također trebaju riješiti zaostala zakašnjela plaćanja EU-a, dodaju euro zastupnici.

"Neophodna je prava srednjoročna revizija MFF-a kako bi se Uniji omogućio učinkovit odgovor na brojne izazove s kojima se trenutno suočava dok istovremeno ispunjava svoje političke ciljeve. Očekujemo od Komisije predstavljanje iscrpne i iskrene analize i za posljedicu, prijedlog za skup kvalitativnih i kvantitativnih promjena MFF-a koji će omogućiti Uniji prilagodbu današnjoj situaciji i postizanje svojih političkih ciljeva. Proračun EU-a mora odražavati političke obaveze Unije“, istaknuo je Jan Olbrycht, poljski zastupnik kluba Europske pučke stranke i jedan od dvoje izvjestitelja za dugoročni proračunski plan.

Isabelle Thomas, iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu i druga izvjestiteljica, dodala je kako su "novi izazovi koji su se pojavili u protekle dvije godine otkrili kako je ovaj financijski okvir zastario". "Njegova brza i korjenita revizija je postala neophodna kako bi se uspostavila europska sposobnost djelovanja“, upozorila je Thomas.

Europarlamentarci su naglasili kako odredbe samog MFF-a "pružaju mogućnost revizije okvira u slučaju nepredviđenih okolnosti“.

Revizija bi trebala omogućiti preispitivanje prioriteta, dodali su eurozastupnici i ukazali na veličinu kriza koje su pogodile EU od kada je trenutni MFF odobren 2013. godine, uključujući migraciju i izbjeglice, terorističke napade i unutarnja sigurnosna pitanja, krizu u poljoprivredi, malu zaposlenost i uporno visoku nezaposlenost, pogotovo kod mladih ljudi. Također su predložili da svaki euro upućen u proračun treba biti iskorišten, a svaki višak sačuvan kako bi se pokrile trenutne potrebe.

Da bi se sačuvala elastičnost proračuna, eurozastupnici predlažu kreiranje trajne "krizne rezerve" unutar proračuna EU-a kako bi se izbjegla naprečac smišljena rješenja, te uspostavu posebnih fondova. Ovaj mehanizam bi trebao funkcionirati kao novi poseban instrument povrh MFF-a počevši od 2020. godine.

Eurozastupnici predlažu niz prilagodbi postojećem MFF-u kako bi se učinio fleksibilnijim omogućavajući Uniji brze odgovore na nepredviđene krize. Također napominju da analiza trenutnog okvira nudi izvanrednu mogućnost za pojednostavljenjem sustava implementacije, i zbog toga, traže od Komisije identificiranje nedostataka i pronalaženje konkretnih prijedloga za omogućavanje potpune iskoristivosti oskudnih sredstava.

Nedostatak sredstava je prisilio EU na uvođenje na brzinu donesenih instrumenata kao što su fondovi financirani iz zemalja članica, proračuna EU-a i zaklada za razvoj EU-a, poput Zaklada Madad, Kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku i Fonda za izbjeglice u Turskoj.

Ali umnožavanje takvih instrumenata u nedostatku sveobuhvatne proračunske strategije za djelovanje u krizama stvara problem odgovornosti i demokratske kontrole u EU-u, ocjenjuju zastupnici. Zemlje članice uglavnom nisu uspjele do sada predati njihove očekivane doprinose u zaklade, potkopavajući tako njihov uspjeh, dodaju euro zastupnici.

Europska komisija je obavezna predstaviti analizu MFF-a do kraja 2016. Eurozastupnici žele da se promjene, kada se jednom dogovore, provedu promjena bez odgode i uključe u proračun za 2017. godinu. O nekim elementima slijedećeg MFF-a bi se trebalo već raspravljati u okviru ove revizije.