Lideri HDZ-a i SDP-a Andrej Plenković i Zoran Milanović u nastavku sučeljavanja na HRT-u u petak navečer odgovarali su na blok ideoloških pitanja, poput odnosa prema Titu, pozdravu "Za dom spremni" te o vanjskoj politici i mogućnosti velike koalicije poslije rujanskih izbora.

Na pitanje treba li sankcionirati pozdrav "Za Dom spremni" Plenković je odgovorio kako je je vrlo jasno osudio incidente u Kninu, dok je njegov protukandidat poručio kako je njegovo mišljenje o toj temi poznato. "Smatram da su to bile provokacije i događaji koji ne doprinose dostojanstvenom proslavljanju Dana domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Ono što je ključno da se u vrijeme Domovinskog rata razvilo i druge pozdrave 'Pozdrav Domovini i' i 'Domovini vjeran' i to su pravi pozdravi", rekao je Plenković .

Za Milanovića je Dan ustanka u Srbu dan ustanka naroda Like. "Vlada u kojoj je gospodin Plenković bio državni tajnik 2011. je financirala obnovu tog spomenika te je tamo čitan pozdravni govor tadašnjeg predsjednika Sabora Luke Bebića", podsjetio je Milanović dodavši kako je tamo bio jednom, više ne ide, ali i da je "tamo, u oslobađanju tog Srba,  poginulo '44 jako puno Dalmatinaca partizana".

Plenković bi, kaže između Srba i Brezovice radje išao u Brezovicu. "22. lipnja je u  Hrvatskoj praznik, Dan antifašističke borbe. Kada je riječ o zbivanjima u Srbu, tamo je početkom '90-tih skupove imao gospodin Rašković i gospodin Martić", prisjetio se Plenković.

Za čelnika HDZ-a je Josip Broz Tito bio čelnik totalitarnog sustava te je mišljenja da bi se Trg maršala Tita trebao preimenovati u neki "primjereniji naziv". Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, mišljenja je Plenković, u povijesnom je smislu bio najvažnija ličnost "možda i u cijeloj našoj povijesti".

Lider SDP-a pak smatra kako su Tuđman, Tito i Radić bile hrvatske vertikale. "Tuđman je imao dobro mišljenje o Titu, nosili su istu kapu i zvijezdu, ja je nisam nosio. Smatram da Tuđmanu treba dati Markov trg. Sveti Marko nije zaštitnik grada Zagreba", rekao je.

Milanović je pojasnio što je mislio s tim da mu je 'lijevo srce, konzervativna glava"  rekavši kako konzervativna glava znači "razumna, hladna glava kada je problem".

Plenković je za sebe rekao kako je je uvijek pripadao desnom centru i temeljnim  vrijednostima narodnjaštva i demokršćanstva. "Na  svim vrijednostima na kojima je utemeljena obitelj Europske pučke stranke čiji je dio i HDZ", rekao je Plenković. Milanović ga je na to upitao kako će reagirati kada u tu obitelj "uđe Napredna stranka gospodina Vučića i dragih ljudi koji su briljirali po Hrvatskoj '95".

"Što se tiče Srpske napredne stranke kojoj je Vučić na čelu danas, mi znamo koji su im korjeni i ambicije. Hrvatskoj je u interesu transformirana politička scena u Srbiji pa i tako Srpska napredna stranka, ali mi to ne zaboravljamo i jako dobro znamo o kome se radi", odgovorio mu je Plenković.

Upitan misli li da je Miro Barešić terorist ili borac za Hrvatsku lider HDZ-a je uzvratio kako on spada u onu skupinu hrvatskih emigranata koji su razočarani otišli iz Hrvatske. "Za hrvatsku stvar i ideale borio se koliko je meni poznato na način koji je uključivao i ideju da se tadašnjeg jugoslavensog veleposlanika u  Stockholmu uzme kao taoca", rekao je Plenković.

"Moj deda, odnosno očuh moje mame, je bio u ustašama za vrijeme rata i bio u Staroj Gradiški nakon rata, a to  mog oca koji je bio iz partizanske obitelji nije smetalo da sklopi brak s mojom majkom, ali moj deda nije uzimao ambasadore za taoce. To što su napravili nanijelo je ogromnu štetu hratskom imenu i hrvatskoj ideji. Cjenim što je dao doprinos borbi za Hrvatsku ali to nije bilo dobro", rekao je Milanović.

"Mi o Miri Barešiću raspravljamo zbog jedne druge teme, a to je presude Visokog suda u Muenchenu o slučaju 'Perković i Mustač',  slučaju u kojem je kolega Milanović dva dana prije članstva u EU neprimjereno mijenjao Zakon  o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima", ustvrdio je Plenković.

"Josipa Perkovića je  Bundeskriminalamt tražio još 2009. no on je imao sustavnu zaštitu  iz vrha HDZ-a. On je jedan od osnivača HDZ-a, on je bio fikser HDZ-a... To nije moj svijet", uzvratio mu je

Plenković ga je potom prozvao da je on bio taj koji nije želio dopustiti  da se izruče odgovorni za ubojstva hrvatskih emigranata u vrijeme bivše države. "Sve što govori je da pokrije svoju odgovornost. A gospodin Perković nije bio osnivač niti utemeljitelj HDZ-a to sam verificirao sa svim koji su osnivali HDZ", poručio je Milanoviću.

Milanović je izrazio žaljenje što Perkoviću nije suđeno u Hrvatskoj. "Ja bih takve ljude hapsio", ustvrdio je na što ga je Plenković prozvao za "aluziju na interesantno korištenje represivnog aparata".

Milanović je debatu iskoristio i da svom protukandidatu poručio kako će ga smatrati čovjekom s autoritetom kada "isključi iz stranke ljude kao što je Božidar Kalmeta, koji su optuženi za zločinačko udruživanje i otuđivanje 40 milijuna kuna".

Ljudi u SDP-u kada su pod istragom prije optužnice moraju izići iz stranke, ustvrdio je Milanović na što ga je Plenković prozvao zbog afera Sabo, Merzel, Jakovina, Madison.

"Nikada HDZ neće nikome dopustiti dociranje o tome koga bi mi i zašto trebali isključiti", poručio mu je Plenković.

Plenković je upitan o tome zbog čega je zamjenik predsjednika HDZ Milijan Brkić zadnji na listi u drugoj izbornoj jedinici gdje će se za preferencijalne glasove nadmetati sa aktualnim ministrom kulture Zlatkom Hasanbegovićem uzvratio kako je to bila "zajednička politička odluka i dobra poruka".

O tome tko bi bio ministar kulture u HDZ-ovoj vladi rekao je da će ga "izabrati njaboljeg u konkurenciji niza ljudi na području kulture".

Milanović je rekao kako je Hasanbegović možda "drag čovjek za popiti kavu" ali je ustvrdio i kako je Europa nastala na antifašizmu te da Hasanbegović  griješi, dok je njegovo ponašanje nazvao štetnim za Hrvatsku.

"Mislim da bi gospodin Milanović trebao popiti kavu s gospodinom Hasanbegovićem i uvjeriti se da je naš ministar umjeren i ugodan čovjek", uzvratio mu je Plenković.

Plenković je pojasnio i kako je Zaklada Hrvatskog državnog zavjeta platila program njemačkog IFO instituta koja je odvojena pravna osoba od HDZ-a. "IFO nije radio program već studiju koja je kao znanstvena podloga na korist svima koji žele pridonjeti rješavati ključnih gospodarskihi pitanja u Hrvatskoj", rekao je Plenković.

Milanović mu je uzvratio kako IFO institut HDZ-u nije očito pojasnio kako se raspoređuje porez na dohodak. "U njihovom dokumentu ima niz neoliberalnih, ekonomski desnih ideja od smanjenja prava radnika do devalvacije kune", zamjerao je Milanović.

Upitan o tome što stoji iza afere Madison uzvratio je: "Naprosto lažna kaznena prijava". Ona bi, tvrdi, da nije riječ o njemu, bila odmah odbačena. "S obzirom da je riječ o meni odbačena je skoro odmah", ustvrdio je uputivši zainteresirane na DORH.

"I Madison i sve druge privatne firme su visokim zidom ograđene od hrvatske Vlade i nisu mogle raditi za Vladu i ministarstva. Moja odluka! Ono zbog čega je netko nekome  nešto prijavio tiče se isključivo SDP-a koji pohodi revizija i za razliku od HDZ-a ta revizija uvijek daje besprijekorne nalaze", istaknuo je

Plenković ga je upitao konkretno da li je  glasnogovornica njegove Vlade bila volonterski angažirana kao zaposlenica Madisona,  Milanović mu je uzvratio: "Ne! Glasnogovornica Vlade bila je osoba koja je bila na plaći u Vladi i u Madisonu nikada nije radila".

Na pitanje što misli učiniti kako bi pomogao blokiranima, Plenković je najavio izmjene Ovršnog zakona kojima će se povećati dio dohotka koji ne podliježe ovrsi, kao i jednokratnu otplatu duga u iznosu jednog osobnog dohotka.

Milanović je, pak podsjetio da je njegova vlada ukinula javne ovršitelje, smanjila zatezne kamate, donijela program energetskog siromaštva, otpisala dio duga za režije te zakonskim izmjenama pomogla zaduženima u švicarskom franku.

U vanjskopolitičkom bloku pitanja, obojica su neprihvatljivim ocijenila srbijanski zakon o regionalnoj jurisdikciji.

Milanović je kazao kako je Plenković kao zastupnik u Europskom parlamentu po tom pitanju napravio koliko je moguće, a ministra vanjskih poslova Miru Kovača još jednom je prozvao jer nije bio u Bruxellesu kada je Srbija otvorila pregovaračko poglavlje 23.

"Moja je vlada prva počela odbijati te optužnice, imamo problem i s političkim optužnicama iz BiH. Ono što ćemo poručiti kolegama iz Srbije, sjest ćemo i dogovoriti ugovor kojim ćemo to pitanje bilateralno riješiti. U protivnom, natjerat će nas da im blokiramo poglavlje 23 i zato je vaš ministar iz vlade koju branite trebao biti u Bruxellesu, ne da ih blokira, nego da im to kaže", rekao je Milanović.

Plenković mu je uzvratio optužbom da Milanovićeva vlada nije učinila ništa kako bi pomogla akcoji na temelju koje je usvojena rezolucija Europskog parlamenta o Srbiji. "Srbija je lobirala u 28 država članica non-stop protiv naših amandmana, a vi kao vlada, ne da nam niste pomogli, nego niste učinili ništa", rekao je Plenković.

Na Milanovićevo prozivanje ministra Kovača, uzvratio je kako je Kovač u međumjerila za Srbiju uvrstio za Htrvatsku važna pitanja, dok je Milčanovićeva vlada propustila to učiniti u inicijalnim mjerilima.

Na pitanje Hoće li presuda minhenskog suda protiv Perkovića i Mustaća biti uvod u seriju sličnih suđenja u Njemačkoj, Plenković je ocijenio kako je njemačko pravosuđe pridonijelo suočavanju s državnim terorizmom SFRJ protiv hrvatskih emigranata. "Mislim da je ovaj slučaj kompenzirao puno toga što se nije na vrijeme napravilo u zemlji i da su svi koji su pokušali to spriječiti, bivši predsjednik Vlade dva dana prije ulaska u EU, mislim da je ovo poticajno za pravo suočavanje s prošlošću", rekao je Plenković.

Milanović je uzvratio kako lustraciju u Hrvatskoj ne može napraviti Njemačka, nego da to treba provesti Hrvatska. "Za razliku od gospodina Plenkovića, koji je rekao da ima razumijevanja za gospodina Barešića, a nema za ove fiksere koji su ubijali u inozemstvu, a kasnije dijelili putovnice HDZ-ovcima, ja nemam razumijevanja ni za jedne i radit ću na tome da hrvatski građani budu izručivani isto kao njemački, jer nama se dogodilo na dan kad je taj perković i, kako se zove, ovaj drugi izručen, da nam je Njemačka odbila izručenje jednog čovjeka po istim osnovama, zato što je loše pregovarano", kazao je Milanović.

Plenković je uzvratio kako mu to što Milanović tvrdi da ne može sjetiti kako se Mustać zove "djeluje rekli bi Francuzi, malo hallucinante (obmanjujuće)". 
Ponovio je tvrdnju da je europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding 2013. imala spreman dokument po kojemu je Hrvatskoj prijetilo oduzimanje 120 milijuna eura namijenjenih pripremi za ulazak u schengenski granični režim. Ustvrdio je kako to znaju i europski povjerenik Neven Mimica i Milanović.

Upitan kako bi postupio u slučaju novog izbjegličkog vala, Milanović je kazao kako bi postupio kao i ranije, humano i ne dovodeći u pitanje sigurnost građana. 
HDZ je prozvao za "opstrukciju koja je graničila s bijesom", a Plenković mu je uzvratio protuoptužbom da je tada kao premijer nepotrebno zaoštrio odnose sa susjedima te poručio Milanoviću kako je to mogao malo diplomatičnije izvesti.

"A, ne, ja sam državnik, a ne birokrat, to je druga uloga, to ćete za pet godina imati priliku vidjeti", odgovorio je Milanović. "Apsolutno, nakon što mi istekne mandat premijera", uzvratio je Plenković, na što je Milanović ustvrdio da je to prvi put da Plenković kaže da će biti premijer te da to nikad prije nije rekao.

"Jesam, jesam, slabo čitate, jer ja ne bih pristao na ono na što ste vi htjeli pristati, prepustiti premijersko mjesto gospodinu Petrovu, ako se dobro sjećam", odgovorio je Plenković.

Kad je riječ o položaju Hrvata u BiH, Plenković je istaknuo kako je to za Hrvatsku "vanjskopolitičko pitanje broj jedan", ali i naglasio kako rješenje za ustavni ustroj ne može propisati ni Hrvatska ni međunarodna zajednica, nego da ono mora doći iznutra. Podsjetio je da je Europski parlament usvojio rezoluciju koja inzistira na naćelu federalizacije, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimne zastupljenosti.

Milanović je, pak, ponovio kako EU mora dati poseban tretman BiH i "progledati im kroz prste", jer se, uvjeren je, BiH u protivnom neće stabilizirati.

Naglasio je da je u BiH odlazio često kao premijer, ali "ne po novac ni po glasove". "Moji prijatelji u Mostaru znaju da kada je HDZ gorio, tamo nije bilo predstavnika HDZ-a iz Zagreba, oni tamo idu samo po glasove", kazao je Milanović, na što mu je Plenković uzvratio podsjećanjem da je na SDP-ovo inzistiranje u hrvatskom ustavu fiksirana kvota za zastupnike iz dijaspore. Naglasio je da HDZ želi jedinstvo s iseljenom Hrvatskom.

Mogućnost velike koalicije nakon rujanskih izbora obojica su otklonili.

"Ja na ove izbore idem da HDZ pobijedi i da stvorimo većinu koja će dobiti povjerenje u Saboru i napraviti novu vladu, koja će biti većina desnoga centra. Naravno da u politici postoje i teme i situacije oko kojih je potreban nacionalni konsenzus i dijalog, ali mislim a u ovome trenutku velika koalicija nije na dnevnom redu", kazao je Plenković.

Milanović, pak, kaže kako bi s Plenkovićem mogao, ali s njegovom strankom ne. Uvjeren je da će Narodna koalicija pobijediti, ali i poručio kako ne računa na dominaciju. "Bit će teško jer je HDZ moćna mašinerija i ja je respektiram u tom smislu, ne govorim sad o odnosu prema zakonima i korupciji, to je druga priča", rekao je Milanović.