Iza zatvorenih vrata najviše se raspravljalo i odlučivalo u mandatima vlada Hrvoja Šarinića, Ivice Račana i Franje Gregurića, a uvjerljivo najmanje u vladi Zorana Milanovića, pokazala je analiza Centra za empirijska politološka istraživanja (CEPIS) provedena u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta „Politički prioriteti u Hrvatskoj od 1990. do 2016.".   

Utvrđeno je to detaljnom analizom svih dnevnih redova vlada, koji su do sada zbog klasifikacije tajnosti bili nedostupni javnosti. Rezultati analize, kao i sam CEPIS, predstavljeni su na matičnoj instituciji Centra, zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.

Sudionici moderirane rasprave komentirali su rezultate analize, koja je pokazala i da su Vlade u devedesetim godinama bile sklonije korištenju najvišeg stupnja tajnosti u odnosu na vlade nakon 2000., koje su u načelu štitile podatke nižim stupnjevima tajnosti. Iznimka su dvije vlade Ive Sanadera koje su više od četvrtine odluka klasificirale najvišim stupnjem tajnosti. Teme koje su se najčešće skrivale od očiju javnosti su odluke vezane za proces privatizacije, a od 2003. i one vezane za proces pristupanja Europskoj uniji te otvaranje konzularnih i diplomatskih predstavništava.

Projekt „Politički prioriteti u Hrvatskoj" uz podatke o točkama dnevnog reda vlada, iznjedrio je i niz otvorenih baza podataka koje se mogu koristiti na stranicama CEPIS-a. Baze nude uvid u sve zapisnike Sabora, zastupnička pitanja, stranačke programe te prikaz tema koje su dominirale na novinskim naslovnicama u posljednjih 25 godina.

Centar za empirijska politološka istraživanja osnovan je u svibnju 2016. i okuplja istraživače u području političkih znanosti i srodnih disciplina. CEPIS je posvećen analizi demokratskog političkog procesa i promoviranju političkog odlučivanja utemeljenog na znanju kako bi se podigla kvaliteta javnog upravljanja u Hrvatskoj.

Više o rezultatima analize, projektu, korištenju baza podataka te o CEPIS-u pročitajte na www.cepis.hr