Mjesec listopad proglašen je mjesecom borbe protiv depresije

Danas je u Domu Zadarske županije, pod vodstvom predsjednice Koordinacije za ljudska prava Zadarske županije i ravnateljice u Domu za odrasle osobe Zemunik,Davorke Krnčević, organiziran okrugli stol na temu "Obilježavanje mjeseca borbe protiv depresije".

Sudjelovali su psihijatar i stručnjak za mentalno zdravlje, dr. Ivan Urlić,  liječnica i SDP-ova županijska vijećnica, Renata Sabljar Dračevac, ravnatelj Psihijatrijske bolnice Ugljan, Mladen Mavar i rukovoditeljica odjela za psihijatriju Opće bolnice Zadar, Palmira Čveljo.

Mjesec listopad proglašen je mjesecom borbe protiv depresije, a sami početak mjeseca, 1. listopada, Danom depresije, odnosno danom borbe protiv depresije. 10. listopada je Svjetski dan mentalnog zdravlja.

- Depresija je kronična nezarazna bolest koja je po smrtnosti na četvrtom mjestu iza kardiovaskularnih bolesti, malignih bolesti i dijabetesa. Predviđa se da će 2020. godine depresija biti na trećem mjestu po broju oboljelih.

Najviše hospitaliziranih je u dobnoj skupini od 20 do 59 godina, radno sposobnog stanovništva što se odražava na kvalitetu rada i doprinosa društvu jer produktivnost oboljelih znatno pada, uzimaju se bolovanja i odlazi u prijevremene mirovine. Podaci iz 2009. godine pokazuju da na duševne poremećaje otpada 14 % bolničkog pobola, a od toga na depresiju 19%", rekla je dr. Renata Sabljar Dračevac.

Depresija je sve češća u adolescenata i djece. U 2011.godini bilo je 254 hospitalizacija. Ekonomski trošak koji otpada na depresiju je velik i predviđa se da će do 2030. godine 47 bilijuna dolara otpadati općenito na mentalne bolesti. U nastavku je dodala kako je depresija "bolest s tisuću lica" te se u većem postotku javlja kod žena (12-20%), ali je kod muškaraca  zabilježen veći broj uspješnih suicida. Kod prve depresivne epizode bitno je promptno djelovati u svrhu zaustavljanja i liječenja jer je pokazano da učestalost depresivnih epizoda dovodi do promjena u mozgu i uzrokuje senilnu demenciju. Depresija često dolazi u komorbiditetu- zajedno s drugim psihičkim poremećajima tipa anksioznih poremećaja, shizofrenije i ostalih. Kod tjelesnih bolesti najčešće se javlja kod bolnih stanja (80%) i malignih oboljenja.

Podaci iz 2010. godine pokazuju da je samoubojstvo bilo na drugom mjestu uzroka smrtnosti dok su na prvom mjestu bile nesreće. Kod muškaraca je brojka iznosila 585, a kod žena 282. Starost osoba koje su pokušale ili izvršile suicid kreće se oko 60-te godine života, ali zabilježen je i porast u mlađoj dobi.

Dr. Dračevac osvrnula se i na akcijski plan prevencije mentalnih oboljenja koji se odnosi na prevenciju depresije, brigu o mentalnom zdravlju u mladosti i obrazovanju, na radnom mjestu i u starosti te na suprostavljanje stigmi. Samo jedna trećina osoba koje boluju od psihičkih poremećaja potraži pomoć. To se događa uglavnom zbog različitih koncepata i fragmentacije u pristupu, zbog stigmatizacije i nedostatka svjesnosti o rasponu poremećaja te tereta za društvo. Tek 1/3 depresivnih se prepozna u prvoj epizodi. Učinkovita terapija popravlja kvalitetu života bolesnika.

Ivan Urlić je istaknuo da živimo na rubu europske zajednice i da su ljudi u Hrvatskoj depresivni te da je glavna deviza preživjeti dan.

- Porast depresije zabilježen je i u Europi, a depresija se prati preko devedeset godina i previđanja idu u smjeru da će kroz desetak godina biti na drugom mjestu po broju oboljelih, a 2030. godine na prvom mjestu. U svijetu postoje mreže savjetovališta gdje se može dobiti pomoć u različitim stupnjevima i obujmu i nije nužna hospitalizacija ako se počne liječiti na vrijeme. Kod nas ljudi najčešće dođu kasno. Psihijatri i psiholozi bi htjeli da u Hrvatskoj postoji takva mreža mentalnih institucija, ali to ovisi o financijama. Svakako se isplati ulagati u liječenje depresije jer od nje pati velik dio radnog stanovništa, a jedna depresivna osoba utječe na cijeli ambijent. Porast uporabe antidepresiva u svijetu je impresivan.

Unatoč tehnološkom napretku na svim područjima, napredak psihijatrije izražen je najviše u znanstvenom smislu, a za dijagnosticiranje se i dalje koriste socijalne vještine i ljudski faktor te medicinski tretman pacijenta je uvelike određen odnosom liječnik- pacijent. Često obiteljski liječnici naprave hrpu pretraga dok se ustanovi da simptomi pripadaju dijapazonu depresivnih poremećaja.

"Pritisak je u našem stoljeću porastao, a nismo se adekvatno prilagodili i rezultat toga su razni psihički poremećaji. Ono što nam najviše fali je vrijeme za sebe i druge, a to je nemoguće kupiti.

Ulaganje u mentalno zdravlje je ključan čimbenik društvenog i ekonomskog razvoja. Bijega od depresije u vidu uporabe antidepresiva, nema. Potrebno je suočiti se sa problemom i pogledati istini u oči".