Ostalo / Intervjui

Frane Herenda: Razaranje Zadra 1202. godine jedan je najbitnijih događaja u bogatoj povijesti Zadra

Frane Herenda: Razaranje Zadra 1202. godine jedan je najbitnijih događaja u bogatoj povijesti Zadra

Od 15. do 17. rujna u Zadru će se održati četvrti KaLibar bestival - festival književnosti i umjetnosti. Među brojnim predstavljanjima novih ostvarenja hrvatskih autora Zadranimaposebno upada u oči ono koje će se oržati 17. rujna s početkom u 18.30 sati kada će Adriana Piteša, Mirisa Katić i Mirko Jamnicki Dolmi na Trgu Branka Stojakovića predstaviti povijesni roman "1202." zadarskog autora Frane Herende.

Frane Herenda mladi je Zadranin, po struci je magistar farmacije, brižni suprug i otac dva prekrasna sina koji uz sve obveze stiže uživati i u svoja dva hobija: pisanju i biljkama.

Roma "1202." opisuje vrlo tragično poglavlje u višetisućljetnoj povijesti Zadra, kada je grad nakon dugotrajne i brutalne opsade bio opljačkan, razoren i spaljen od strane križara u četvrtom križarskom pohodu po narudžbi venecijanskog dužda Dandola.  

Od kad traje tvoja fascinacija pisanjem uopće, jer koliko znam već si objavio zbirku poezije i u sudjelovao kao autor jednoj zajedničkoj zbirci kratke proze.

- Sve je počelo s uređivanjem školskog časopisa i godišnjaka u gimnaziji Franje Petrića, te nizom nagrada na Lidranu. Nastavio sam s uređivanjem fakultetskog časopisa i novinarskim tekstovima. Prve priče objavljene su mi u zajedničkoj zbirci priča Ponoćni tulum u školi, 2003. godine, u izdanju Medicinske škole, a prva zbirka pjesama Daleki vrhovi 2004. također kod istog izdavača.

U romanu "1202" pišeš o jednom o najtežih trenutaka u inače jako burnoj i bogatoj povijesti Zadra. Kada i kako si se zainteresirao za njega, kako je zapravo počela tvoja cijela priča oko križarsko-mletačkog razaranja Zadra 1202. godine?

- Zadarska povijest je fascinantna. To je jedan od najbitnijih događaja za naš grad, podcjenjen jer je vezan za tragediju prijestolnice Bizanta pa je Zadra pao u drugi plan, Na njega mi je ukazala prof. Mirisa Katić davši mi dnevnike francuskih križara koji su osvajali Zadar 1202. godine

To je jako kompleksna priča s puno povijesnih likova i radnji od Rima, preko  Venecije, pa sve do Konstantinopola. Koliko si dugo je istraživao, gdje i kako si sve to stizao s obzirom na brojne druge obveze i obitelj? Jesi li u istraživanju imao pomoć?

- Pomogli su mi mnogi zadarski znanstvenici, prof Mirisa Katić, dr. sc. Šime Peričić, mr. sc. Robert Leljak, dr. sc. Zlatko Begonja, dr sc. Patrick Levačić. Puno desetljeće istraživanja i pisanja, nekoliko verzija... Najveći je problem bio osmisliti kako koncizno ispričati priču, da ne bude previše komplicirana i s previše likova. Prva verzija imala je 500 stranica, a ova završna ima samo 200.

Priču u romanu si omotao oko Maja, bosanskog bogumila koji bi čitatelju trebao prenijeti odnose glavih likova te povijesni kontekst koji je jako bitan za događanja 1202.

- Odlučio sam se za glavnog lika koji ima priliku promatrati sve aspekte tada moćnog Zadra, a da nema izravne veze s gradom. Osim toga, druge je vjere, bogumil je, tako da pripada herezi koja se širila Europom, a Papa je prozivao Zadar zbog davanja utočišta njima, dok su ih npr. Split i Trogir spaljivali. Francuze sam morao zamisliti na temelju njihovih kronika o Zadru, koje treba uzeti s rezervom, jer su ih pisali primarno da se opravdaju za zločine koje su učinili.

Zanimljiv je Zadar u to doba. Tako moćan, neovisan, pomalo bahat. Sukobljava se s Venecijom, Papom, a ima saveznike u Pisi, Anconi, Neretljanskim gusarima (kod kojih grade svoje brze galije). Suvereno vlada teritorijem od Kvarnera do Šibenika. U dvadeset godina koje prethode romanu četiri puta je uništio mletačku mornaricu koja je došla do grada. Fascinantno je to razdoblje u povijesti Zadra.

Roman će biti predstavljen na Kalibar bestivalu 17. rujna. Tko će ga
predstaviti i kad ćemo ga moći kupiti?

- Tako je, predstavljanje će biti u subotu 17. rujna u 18.30 sati. Svi ljubitelji Zadra i književnosti su dobrodošli! Knjigu će predstaviti urednica Profila Adriana Piteša, Mirisa Katić i Mirko Jamnicki Dojmi. Moći će se kupiti ondje, a dalje u svakoj Profilovoj knjižari.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.