"Tjelovježba je ključna jer o tome ovisi vaš život", rekao je Howard Rankin, istraživač promjene ponašanja i direktor znanosti u Intuality, Inc.

To nije pretjerivanje. Uspostavljanje redovitog režima vježbanja smanjuje rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i određenih oblika raka, kao što su rak dojke, debelog crijeva i pluća, prema Američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti. Vježbanje također jača vaše kosti i mišiće, poboljšava san i smanjuje bol od artritisa i drugih bolesti zglobova.

"Redovita tjelesna aktivnost izvrsna je i u borbi protiv tjeskobe i depresije", rekao je Rankin, "i ključna je za razvoj novih moždanih stanica". Kretanje također pomaže u ravnoteži moždanih kemikalija kao što su endorfini i dopamin, koji su odgovorni za motivaciju i osjećaj energije, a odlično djeluje protiv stresa. "Dosljedna tjelovježba čak poboljšava vaš seksualni život", tvrde stručnjaci iz klinike Mayo.

S druge strane, zanemarite tjelovježbu i vaš rizik od smrti raste za 20% do 30% u usporedbi s onima koji su aktivni, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Srećom, sve što trebate učiniti je oko 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno — samo 21 minutu dnevno — da biste uživali u prednostima.

Neka tjelovježba postane redoviti dio vašeg dana

Jedna od najvećih pogrešaka koje početnici u vježbanju rade je da prerano započnu tjelovježbe s prevelikim intenzitetom. Ako želite probati trčati, nemojte trčati 5 kilometara što brže možete. Naizmjenično trčite i hodajte, postepeno produljujući period trčanja u odnosu na hodanje. Isti princip vrijedi za svaku novu aktivnost koju odaberete. Dajte novoj aktivnosti vremena jer je potrebno neko vrijeme da novo ponašanje postane navika. "Ne mogu vam reći koliko ljudi odustane nakon tjedan ili dva jer im je teško ili ne vide rezultate", rekla je Tami Smith, certificirana osobna trenerica i izvršna direktorica tvrtke Fit Healthy Momma. "Dajte si priliku da počnete vidjeti i osjetiti prednosti. Posvetite se barem 30 dana dosljednosti, a zatim procijenite kako se osjećate u vezi s tim."

Pronađite oblik tjelovježbe koju volite

Isprobajte razne vježbe i vidite što vam odgovara. To može biti trčanje, plivanje, vožnja bicikla, korištenje eliptičnog stroja ili tečaj kickboxinga. Ne zaboravite da mnoge jednostavne aktivnosti poput hodanja promiču tjelesnu kondiciju. 

"Izraz 'vježba' može podrazumijevati rigorozne vježbe, ali pokret ne mora biti rigorozan da bi bio koristan", rekao je Rankin. "Bilo kakav pokret je bolji nego nikakav pokret."

Prema istraživanju koje je provela 2015. godine Beth Lewis, ravnateljica Kineziološkog fakulteta u Minnesoti, "ključ za održavanje rutine tjelovježbe je pronaći formu tjelovježbe u kojoj uživate, bilo da ste sami ili s ljudima, vani, kod kuće ili u teretani."

Pojačajte faktor zabave

Čak i ako pronađete tjelovježbu u kojoj uživate, neće svaki trening biti zabavan. Ponekad ćete biti umorni ili nervozni ili jednostavno neraspoloženi za vježbanje. Također možete upasti u kolotečinu, gdje vam se ne mora nužno sviđati vaš trening, ali vas ni ne uzbuđuje. U tim trenucima vrijeme je za kreativnost. Umjesto vježbanja u teretani, odvezite se u svoj omiljeni park na vježbanje na otvorenom. Pridružite se prijateljima u njihovoj omiljenoj aktivnosti. Prijavite se na tečaj koji vas zanima, poput aqua joge ili pilatesa. Priuštite si novu odjeću za vježbanje. Učinite sve što je potrebno da ostanete u pokretu. Jer ne samo da je kretanje dobro za nas, to je ono za što su naša tijela dizajnirana.

"Stvoreni smo da se krećemo", rekao je Brett Durney, suosnivač londonskog Fitness Laba, privatnog studija za osobni trening. "Mi koji smo dovoljno blagoslovljeni da se možemo slobodno kretati trebali bismo svakodnevno uživati te prednosti", piše CNN.