U slučaju da se zapitamo u kakvoj je formi naše tijelo i koliku razinu opterećenja pri fizičkoj aktivnosti može podnijeti naše srce, a nemamo značajnih zdravstvenih poteškoća, postoji test koji možemo napraviti sami. Nova studija koju je objavilo Europsko kardiološko društvo sugerira jednostavne i brze načine za samoprovjeru rada našeg srca. Vrijednosti su se mjerile u MET-ovima.

MET je kratica za metabolic equivalent, a označava količinu energije koju tijelo troši pri obavljanju određene aktivnosti. Primjerice, kad sjedimo na stolcu, tijelo troši 1 MET, a vrijednost 1 MET-a je 3.5 ml/kg/min kisika. Ako povećamo razinu svog MET-a za dvije vrijednosti, smanjujemo mogućnost smrti od srčanih bolesti za trećinu.

Testiranje i rad srca

Dr. Jesus Peteiro iz Sveučilišne bolnice A Coruna u Španjolskoj kaže da, ako nam je potrebno više od minute i pol za prijeći ukupno 60 stuba (4 seta od 15), naše srce nije u najboljoj formi.

U studiju je bilo uključeno 165 pacijenata za koje je postojala sumnja da pate od koronarne bolesti srca. Svi su imali problema s bolovima u prsima i nedostatkom daha dok su vježbali. Svi sudionici šetali su i trčali na traci za trčanje i postepeno povećavali intenzitet. Kad bi se iscrpili, mjerili bi se njihovi kapaciteti u MET-ovima. Nakon toga dozvoljen im je odmor od 15 do 20 minuta, nakon čega bi odradili test sa stubama.

Pri testiranju nijedan sudionik nije smio potrčati ni stati. Pacijenti koji su se popeli unutar 45 sekundi došli su do više od 9-10 MET-ova. S druge strane, oni kojima je trebalo više od minute i pol imali su manje od 8 MET-ova. Ta razina je povezana s većom šansom za prijevremenu smrt. 

Što poduzeti za zdravlje srca

Visok krvni tlak, visoka razina kolesterola i broj otkucaja srca izvan granica normale pospješuju opasnost od srčanih oboljenja. Ono što je potrebno poduzeti je svakako redovita tjelovježba, i to barem 150 minuta srednjeg intenziteta ili 75 minuta visokog intenziteta tjedno. 

Drugi faktor je pravilna i uravnotežena prehrana. Potrebne su dovoljne količine voća i povrća, cjelovite žitarice, namirnice bogate vlaknima, orašidi, riba puna omega-3 kiselina, mliječni proizvodi s manje masnoće, zdrave masnoće, ograničenje konzumacije alkohola, kao i soli, i konzumiranje više bijelog mesa u odnosu na crveno.