Vjerojatno ste mnogo puta čuli za stvari koje jačaju ili slabe imunitet, ili rečenice poput onih da je u vrijeme viroza važno ojačati imunitet te da je nekome pao imunitet.

Imunitet je ključan za vaše zdravlje, a postoji cijeli niz faktora kako ga možemo pojačati, ali i smanjiti nepravilnom prehranom. Uz to, rijetko obraćamo pažnju na njega tijekom ljeta, misleći da je važno paziti na njega tijekom zime. Naravno, na imunitet treba paziti tijekom cijele godine. 

Što je imunitet i kako on funkcionira?

Imunitet je najsloženiji sustav u našem tijelu i sadrži se od organa, tkiva, stanica i proteina, od kojih svi imaju zajedničku ulogu zaštite tijela od štetnih utjecaja iz okoline. On omogućava sposobnost organizma da se zaštiti od uzročnika zaraznih bolesti. Dobar i funkcionalan imunitet je ključan za život, a može biti urođen ili stečen. Urođeni imunitet pruža početni otpor prodoru mikroorganizama ili štetnim utjecajima te je zaslužan za razvijanje imunološkog odgovora na daljnje utjecaje. Štetni utjecaji iz okoline mogu biti virusi, bakterije, paraziti i gljivice koji mogu uzrokovati bolesti i zdravstvene poteškoće.

Stečeni imunitet je odgovor na pojedini antigen (štetnu tvar ili mikroorganizam) ili skupinu povezanih antigena. On može biti pasivan ili aktivan. Aktivni imunitet stvara imunološki sustav i onda se stječe obolijevanjem od neke bolesti ili cijepljenjem. Cjepivo stvara imunitet na određen antigen sličan onome koji se stječe nakon prirodnog prebolijevanja, samo nema izlaganja bolesti niti komplikacije te bolesti. Antitijela koja su nužna za stvaranje imunološkog odgovora stvaraju B limfociti, a stanični imunitet kontroliraju T limfociti.

Pasivni imunitet je zaštita imuniteta prijenosom antitijela od osobe koja je imuna. Ovo se događa u slučaju prijenosa antitijela s majke na dijete kroz posteljicu, a ta zaštita je vremenski ograničena na nekoliko tjedana ili mjeseci. Poteškoće s imunitetom su vidljive tek kada dođe do bolesti, točnije, kada se tijelo ne uspijeva obraniti od štetnih utjecaja. Do bolesti dolazi kada je imunosni sustav ugrožen, a to se događa u doticaju s agresivnim mikroorganizmom ili mikroorganizmom s kojim se imunosni sustav još nije susreo.

Jača li cijepljenje imunitet?

Cjepivo je biološki proizvod koji potiče aktivni imunitet prema određenim zaraznim bolestima te on osigurava imunološku memoriju. Ovo se stvara zbog antitijela koja stvaraju limfociti. Kao primarni odgovor organizma na cjepivo je stvaranje memorijskih B stanica koje u početku ne proizvode antitijela, već se ona stvaraju nakon ponovnog izlaganja štetnom uzroku ili patogenu. Postoje različite vrste cjepiva te načini na koje djeluju na imunitet. Cjepiva mogu sadržavati mikroorganizme koji uzrokuju bolest ili njihov dio, mogu biti monovalentna, polivalentna i kombinirana koja sadrže pojedinačan soj antigena ili više sojeva.

Cijepljenje tako pomaže imunitetu da se brani od bolesti kada dođe u susret s njom, no to ne znači da osoba koja je cijepljena ne može dobiti tu bolest i simptome. U velikom broju slučajeva se sprečava obolijevanje od bolesti.

Ljudi se najčešće cijepe proti koronavirusa, hepatitisa B, HPV-a, gripe, ospica, tetanusa, tuberkuloze i dječje paralize. Važno je pojmiti da cijepljenjem štitimo one koji se ne mogu osigurati poput dojenčadi, djece, starijih te osoba s oslabljenim imunitetom koje ne smiju primati cjepivo. Cjepivo protiv koronavirusa djeluje tako da priprema imunosni sistem za prepoznavanje i djelovanje, točnije obranu, u slučaju bolesti. Istraživanja za sada pokazuju da su cjepiva protiv koronavirusa usmjerena na stvaranje reakcije na protein jedinstven za COVID-19 virus. To znači da kada osoba primi cjepivo, stvar se imunološka reakcija. Ako se osoba nakon toga zarazi ili dođe u susret s koronavirusom, imunitet će to prepoznati zbog cjepiva i znat će se od njega obraniti.

Kolektivni imunitet

Kod pričanja o cjepivu postoji i čest pojam - stvaranje kolektivnog imuniteta. Cilj cijepljenja i imunizacije je da se zaštiti pojedinac, ali i čitavo društvo. Pojedinac koji je cijepljen ima manje šanse za razvijanje bolesti i simptoma, pa tako i manje šanse da bolest prenese na drugu osobu, posebice na one koji se ne mogu cijepiti.

Da bi se stvorio kolektivni imunitet je potrebno cijepiti velik broj ljudi jer je samo to način za sprječavanje širenja zaraze. Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti tako primjerice navodi da bi se za stvaranje kolektivnog imuniteta i sprječavanje širenja ospica trebalo procijepiti 95% ljudi. Kod pada kolektivnog imuniteta postoji prijetnja za ponovno epidemijsko ponavljanje bolesti.

Kako prirodno ojačati imunitet?

Uz razumijevanje da je imunitet sklop, cijeli sustav u našem tijelu, činjenica da se imunitet može jačati prirodnim putem je utješna. Iako se to ponekad pokušava tako prikazati, imunitet se ne može ojačati samo zbog promjene prehrane ili tjelovježbe ili nekih drugih pozitivnih navika.

Da bi se održavao jak imunitet, potrebno je usklađeno poboljšavati stanje cijelog organizma i to dugoročno. Pad imuniteta se može dogoditi vrlo lako, čak i bez susretanja s nekom bolešću. Iako ne postoji znanstvena povezanost između promjena životnih navika i poboljšanja imuniteta, to se i dalje istražuje.

Omogućavanje organizmu da bude zdrav, točnije, ne olakšavanje obolijevanja može pomoći u lakšoj borbi protiv štetnih utjecaja. Premda ne postoji dokazanost da će kvalitetan san, tjelovježba i konzumiranje hrane bogate nutrijentima pomoći izravno u jačanju imuniteta, sigurno neće škoditi te će olakšati tijelu da se brže oporavi ako i kada dođe do bolesti.