Specijalci za imunitet su nam nadohvat ruke – tako jednostavni, a učinkoviti, već iskušani klasici...

PČELINJI PROIZVODI
Svakodnevno uzimanje žlice meda i žvakanje pčelinjeg saća s medom mogu učiniti čuda za imunitet. Još bolji rezultati postižu se kombiniranjem raznih pčelinjih proizvoda jer oni djeluju sinergijski, pa tako vitamini, minerali, visokovrijedni prirodni šećeri, aminokiseline, bjelančevine, enzimi i brojne druge blagotvorne tvari koje pčelinji proizvodi sadrže postaju još učinkovitiji.

Vrlo je moćna kombinacija meda i propolisa te matične mliječi jer imaju snažan protuupalni učinak i zaustavljaju širenje štetnih mikroba. Matična mliječ koju pčele proizvode kao hranu za svoju maticu u košnici smatra se savršenom prirodnom namirnicom.

Samo u matičnoj mliječi postoji jedinstvena 10 HDA, nezasićena masna kiselina s moćnim protuupalnim, protualergijskim i protutumorskim djelovanjem. Matična mliječ izvanredan je biostimulator i zato što sadrži sve aminokiseline potrebne ljudskom organizmu.

KUPUSNJAČE
Zeljasto povrće iz biljne porodice krstašica, odnosno kupusnjača – kelj, kupus, brokula, cvjetača, raštika, prokulica, hren, rotkvica, koraba, repa – obiluje sumpornim spojevima (najpoznatiji je sulforafan) koji čiste organizam od štetnih tvari i snažno djeluju protiv mikroba, a ujedno uravnotežuju krvni tlak, šećer i kolesterol. Sumpor je sastavni dio kože, kose i noktiju te vezivnog tkiva i hrskavice, pa održava pokretljivost mišića i zglobova.

Kako bi se u povrću očuvala maksimalna količina ljekovitih sumpornih spojeva, preporučuje se što kratkotrajnije pirjanje ili kuhanje na pari – dovoljno je samo pet minuta – što je važno i da bi se zadržale fine arome. Naime, kuhaju li se kupusnjače dulje od pet minuta, počinju otpuštati sumporovodik koji je uzrok neugodna mirisa i gubitka okusa.

LUKOVI
Luk i češnjak te druge srodne im vrste (npr. vlasac i poriluk) također su odlični izvori sumpora, a uz to obiluju vitaminima, mineralima i flavonoidima. Najpoznatiji sumporni spojevi u lukovima su alicin, aliin i ajoen, koji im osim ljekovitosti daju i karakterističan miris i okus.

Da biste postigli najveću hranjivost luka i češnjaka, narežite ih i ostavite da odstoje najmanje pet minuta, a najbolje 10 minuta prije konzumiranja, odnosno pripremanja.

Naime, rezanjem lukova otpuštaju se enzimi pomoću kojih se stvaraju sumporni spojevi. Što je luk sitnije narezan, to se stvara više ljekovitih spojeva. Da biste ih očuvali, jedite lukove u svježem obliku ili ih samo minimalno termički obradite pri spravljanju jela. 

CITRUSI
Agrumi ili citrusi nude mnogo više od obilja vitamina C. Odličan su izvor vitamina A i B, brojnih minerala te polifenola (među kojima su najpoznatiji flavonoidi, npr. rutin, hesperidin) i terpena.

Riječ je o spojevima koji citrusima daju karakteristične boje i mirise, a ubrajaju se u skupinu fitonutrijenata sa snažnim protuupalnim i protutumorskim djelovanjem. Želite li dobiti što više fitonutrijenata iz agruma, nemojte uklanjati bijelu unutrašnju kožicu jer se u njoj nalazi najveća koncentracija flavonoida.

PLUS: Spasonosna hidratacija
Voda je neizostavan dio zdrave prehrane. Tijekom cijele godine treba piti puno vode (a ne samo za ljetnih vrućina) jer hidriranjem organizma vrlo jednostavno možemo ojačati imunitet, dobiti više energije, izbjeći umor i glavobolju.

Prema nutricionističkim preporukama, odrasloj osobi potrebna je jedna i pol do dvije litre tekućine dnevno, što je otprilike osam čaša vode. Točnije, svakodnevno bismo trebali unijeti 0,3 decilitra tekućine po kilogramu tjelesne mase. Osim čiste vode bogate mineralima, poželjno je piti i prirodne čajeve, sokove i juhe.