Zdravlje
Kako liječiti astmu u dječjoj dobi?
Liječnici često znaju tvrditi da je sve u redu s dišnim putevima (čak i ako je astma u pitanju)
Kad se astma počne manifestirati kod male djece zasigurno će im pokvariti kvalitetu življenja.
Kod takve djece često na vidjelo iziđu određeni „nedostatci" u usporedbi s ostalim vršnjacima i u školi. Stoga je važno naučiti ih kako se nositi s astmom preko igre; to je jedini način da im djetinjstvo bude koliko toliko sretnije i kvalitetnije.
Problem s astmom u dječjoj dobi je sljedeći-roditelji često ne dobiju pravilne informacije od liječnika i zanemaruju ozbiljnost te bolesti.
To treba gledati u svjetlu istraživanja kojeg je prezentirao Europski Kongres za bolesti dišnog sustava, a čiji rezultati ukazuju na to da se dvoje od troje djece koja imaju astmu liječi na krivi način.
Liječnici često znaju tvrditi da je sve u redu s dišnim putevima (čak i ako je astma u pitanju) što može biti slučaj, ali ne mora značiti da će tako i ostati. Mora se uzeti u obzir i važnost sporta, igre i trčanja u razvoju djeteta. Sve te aktivnosti mogu biti ometane zbog problema s disanjem.
Room to Breath ili Soba za disanje naziv je istraživanja koje je uključivalo 1284 roditelja i 943 djeteta u dobi od 4 do 15 godina u šest zemalja-Velikoj Britaniji, Južnoj Africi, Nizozemskoj, Grčkoj, Mađarskoj i Kanadi.
Rezultati su porazni - čak 69 posto djece izbjegava sportske aktivnosti zbog problema s astmom, 42 posto redovito propušta nastavu, jedna petina ispitanih se ne viđa s prijateljima često, jedna od pet obitelji smanjuje izlaske i druženja.
Žalosno je da je 10 posto djece izloženo ismijavanju ili zlostavljanju od strane vršnjaka zbog astme. Samo 6 posto roditelja smatra kako je stanje njihove djece s astmom ozbiljno, a stvarnost je sasvim drugačija. Jednoj četvrtini djece morala se pružiti hitna pomoć u proteklih 12 mjeseci.
Jedan od ključnih problema je, prema riječima švicarskog pedijatra Johannesa Wildhabera, manjak komunikacije s pacijentima. On kaže da je potrebno bolje informirati i roditelje, ali i samu djecu o njihovom stanju da bi im bilo jasnije zbog čega je važno držati se liječničkih uputa.
Drugi problem je taj što astmu kod djece nije lako dijagnosticirati. Simptomi su problemi u disanju, kihanje, kašljanje, ubrzano disanje, dahtanje, osjećaj pritiska u plućima. No, za potpunu dijagnozu potrebna su testiranja poput spirometrije.
Pa čak i kad se dijagnosticira astma, valja uzeti u obzir da se radi o kroničnom poremećaju koji se ne može izliječiti. Barem za sad. Ono što se može je ublažiti problem, a to se radi svakodnevnom terapijom i određenim postupcima.
Uzimanjem lijekova bolest se može donekle kontrolirati. Lijekovi postoje u vidu pilula, sprejeva no terapija je uvijek individualna i ovisi posebno o svakom pacijentu te se donosi u dogovoru s liječnikom.
Upravo zbog njenog kroničnog karaktera, djecu treba naučiti da se s astmom bore preko igara i igranja jer su to aktivnosti kojima se djeca najradije bave.
Najbolje i najkorisnije za djecu koja imaju astmu je da shvate kakav problem imaju te kako se nositi s njim, no realno gledajući to ih nije baš lako naučiti. U pojedinim bolnicama i pedijatrijkim centrima su stoga pokušali upotrijebiti igru.
Sprejevi, pilule, medicinske sprave postaju igračkama, „prijateljskim objektima" koji djeci donose mnogo dobra. Na taj način se djeca navikavaju na lijekove i pumpice te ih počinju smatrati nečim sasvim normalnim i svakodnevnim.
Stvaranje navike redovitog korištenja lijekova ključan je faktor za uspješnu borbu s astmom već od malih nogu.
Vezane vijesti
-
Znanstvenici su dokazali da postoji snažna povezanost između bakterija koje se nalaze u prašini u našem domu i razvoja astme kod djece
-
Istraživanje provedeno nad djecom u dobi od pet do devet godina pokazalo je da roditeljski stres u kombinaciji s izlaganjem zagađenom zraku i duhanskom dimu još u maternici igra ključnu ulogu u povećanju rizika od obolijevanja od astme u djetinjstvu
-
-
Izdvojeno
-
U derbiju 17. kola prvenstva Hrvatske za košarkaše Zadar je kao domaćin svladao Split sa 59-54 (21-12, 13-18, 15-18, 10-6).
-
17.siječnja u 10:00 sati u HNK Zadar još jedna Kava s glumcima - imate priliku upoznati Alena Liverića!
-
Kako kukci znaju kada trebaju ići u hibernaciju, gdje i kako provode hladne periode – priču za The Conversation donosi doktorandica zoologije sa Sveučilišta u Stockholmu Anna Brødsgaard Shoshan.
-
Poziv za prijavu aktivnosti/projekata koji se odnose na kulturne, sportske, znanstvene i edukacijske aktivnosti te su isključivo namijenjene studentima vrijedi do kraja siječnja.
Reci što misliš!