Upravo mliječni proizvodi koje možete kupiti u trgovinama sadrže probiotike koji će vam pomoći u obnovi crijevne mikroflore

Znate li što su probiotici i čemu služe? To je pitanje na koje vjerojatno 80 posto ljudi ne bi znalo odgovoriti iako o njima i njihovoj djelotvornosti slušaju i čitaju svaki dan u medijima.

Mliječne industrije posebno su se okrenule proizvodnji fermentiranih mliječnih proizvoda u kojima se nalaze probiotici, što još dodatno privlači brojne kupce obećavajući im zdravlje i vitalnost. No, vjerojatno malo tko zna da se radi, laički rečeno, o „dobrim" bakterijama.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) probiotici su živi mikroorganizmi, koji ako se primjenjuju u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina.

Te dobre bakterije prirodno se nalaze u crijevima svakog čovjeka i čine crijevnu mikrofloru koja štiti od razmnožavanja „loših" bakterija, opasnih za zdravlje. Ako zbog nekog razloga imate premalo dobrih bakterija, može doći do brojnih poremećaja u organizmu i bolesti.

Upravo mliječni proizvodi koje možete kupiti u trgovinama sadrže probiotike koji će vam pomoći u obnovi crijevne mikroflore.
Stručnjaci tvrde da probiotici koje uzmete s hranom ne nadomještaju one koji se prirodno razvijaju u organizmu, ali ti uneseni probiotici pomažu organizmu da razvije nove, vlastite probiotike.

Čak 86 poznatih vrsta probiotika

Mikroflora crijeva može biti poremećena zbog bolesti, uzimanja jakih lijekova, stresa, pretjerane konzumacije alkohola i tako dalje.
S obzirom da o probioticima govorimo u množini, znači da ih ima različitih vrsta i funkcija. U crijevima ih ima 30 vrsta, a u vagini (što je isto iznimno važno), njih čak 56. Oni u crijevima nazivaju se Bifidobacterium, a oni vaginalni Lactobacillus.

Najčešći crijevni probiotici su bifidobakterije: B. bifidum, B. breve, B. infantis, B. longum.

Najčešći vaginalni probiotici su laktobacili: L. acidophilus, L. casei, L. plantarum, L. reuteri, L. rhamnosus ili LGG.

Od tih probiotika u mliječnim proizvodima najčešće ćete naći L. acidophilus i L. rhamnosus te B. bifidum.

B. bifidum - štiti od proljeva, održava ravnotežu crijevne flore i ublažava negativan utjecaj antibiotika na crijeva.

L. acidophilus - sposoban je uništiti štetne mikroorganizme u crijevima i pri tome sačuvati vaše zdravlje.

LGG - jedan je od najpoznatijih probiotika i to što jača obrambeni sustav organizma, zaustavlja rast loših mikroorganizama, utječe na sniženje kolesterola, sudjeluje u proizvodnji masnih kiselina, obnavlja sluznicu crijeva, smanjuje mogućnost raka debelog crijeva i ubrzava oporavak od alergija.

Važna kvaliteta

Naravno, to je samo dio pozitivnih učinaka koje bakterije imaju za organizam s obzirom na njihov broj i funkciju.

Probiotici se nalaze u mliječnoj kiselini koja se koristi za pripremu raznih mliječnih proizvoda, kao što su jogurti, vrhnja, kefiri, sirevi i primjerice kiseli kupus.

Nije isto uzimati probiotike putem hrane ili putem tableta, kapsula ili sličnih pripravaka kupljenih u ljekarni, jer se ne radi o istim količinama koje unosite u tijelo.

Probiotike možemo naći u brojnim dodacima prehrani za bebe ali i pivu, vinu, pićima za sportaše. Najveći problem je taj, što probiotici moraju preživjeti period od kada se stave u hranu, pa do onda kada ih vi pojedete, ali i put od usta do crijeva, što znači da moraju preživjeti put kroz želudac, gdje se hrana razgrađuje pomoću jake želučane kiseline, koju teško i sami probiotici prežive.

Štite od bolesti

Ukoliko probiotičke pripravke kupujete u ljekarni, obavezno se posavjetujte s ljekarnikom ili liječnikom.

Preporuka je da se uzimaju u nekom obliku barem pet puta tjedno kako bi se obnovila ili održala crijevna flora. Podaci o predoziraju nisu poznati, no stručnjaci naglašavaju da je bolje paziti na kvalitetu, ne toliko na kvantitetu probiotika.

U vrijeme kada vladaju gripe i prehlade probiotici će vam uvelike pomoći da ostanete zdravi ili ako već obolite da se brže oporavite i smanjite štetan utjecaj lijekova, posebno antibiotika na organizam. Poznato je da antibiotici prilikom svojeg djelovanja ubijaju loše ali i one dobre bakterije, te zbog toga može doći do poremećaja u probavi, proljeva i osjećaja slabosti.

Zdravijom prehranom vaša crijevna mikroflora biti zdravija i otpornija na loše bakterije.

Prebiotici pomažu probioticima

U preživljavanju i razvoju probiotika u organizmu pomažu prebiotici o kojima se možda u posljednje vrijeme ne priča mnogo, ali su jednako važni. Prebiotici su neprobavljivi sastojci hrane koji potiču razvoj probiotika.

Također, osim što potiču razvoj probiotika, prebiotici pomažu u preživljavanju probiotika u želucu, naravno onih koje smo unesli s hranom u organizam, ali i pomažu u bržem prolasku hrane kroz organizam.

Zanimljivo je spomenuti da su banane poznate da djeluju poput probiotika. Potrebno ih je jesti čim svježije, jer tada imaju bolje djelovanje. Ako su zrelije, njihovo djelovanje se smanjuje.