Psihologija
I muškarce hvata postporođajni 'blues'
Čini se kako je mišljenje da samo žene pate od postporođajne depresije potpuno pogrešno
Australski stručnjaci smatraju da su muškarci zapostavljeni kad je u pitanju rizik od postporođajne depresije. Uloge novih očeva često mogu biti iznimno stresne, ali i dalje se najviše pozornosti daje ženama.
Opravdano ili neopravdano, činjenica je i da su pripadnici jačeg spola podložni postporođajnom 'bluesu'. Kako prenosi The Advertiser, Nicole Highet, izvršna direktorica neprofitne organizacije specijalizirane za probleme depresije, tjeskobe i ostalih poremećaja Beyon Blue, rekla je da je broj muškaraca očeva koji ostaju kod kuće da se brinu o djeci sve veći, a kad se brizi o djeci dodaju financijski stres i nepripremljenost za novonastalu situaciju lako se dolazi do zaključka da posporođajna depresija zahvata sve više muškaraca.
„Većina muškaraca na depresiju još uvijek gleda kao na slabost", kaže Highet. Prema riječima Belinde Horton iz Udruženja za postporođajnu i predporođajnu depresiju iz Australije oko 16 posto žena i 10 posto muškaraca koji postaju roditelji suočava se s ovim problemom. „Još uvijek je uvriježeno mišljenje da se to događa samo ženama. Muškarci su na neki način zaboravljeni patnici", dodaje Horton.
S druge strane, Sarsha Harvey koja je u Australiji pokrenula Parent Room, savjetovalište za mlade roditelje, kaže da muškarci također traže sve više informacija kako bi se lakše nosili s velikom promjenom koja se podrazumijeva s dolaskom roditeljstva.
Više na Metro-portal.hr
Vezane vijesti
-
Žene imaju razvijen majčinski instinkt koji čini da žena snažno reagira na djetetov plač
-
Znanstvenici su još jednom dokazali neraskidivu vezu majke i djeteta
-
Slavna oskarovka, koja se rekordni peti put okitila titulom najljepše žene na svijetu po izboru magazina People i tada se prisjetila što ju je naučila o odgoju djece
-
Izdvojeno
-
17.siječnja u 10:00 sati u HNK Zadar još jedna Kava s glumcima - imate priliku upoznati Alena Liverića!
-
Kako kukci znaju kada trebaju ići u hibernaciju, gdje i kako provode hladne periode – priču za The Conversation donosi doktorandica zoologije sa Sveučilišta u Stockholmu Anna Brødsgaard Shoshan.
-
Poziv za prijavu aktivnosti/projekata koji se odnose na kulturne, sportske, znanstvene i edukacijske aktivnosti te su isključivo namijenjene studentima vrijedi do kraja siječnja.
-
Svi koji imaju slab sluh, ali ne nose slušni aparat, trebali bi razmisliti još jednom jer je utvrđeno da pomaže ljudima da žive dulje, prema Sveučilištu Južne Kalifornije (USC).
Reci što misliš!