U Africi ima puno dokaza da su hijene i ljudi tijekom povijesti dijelili mnogo toga, pa i pećine

Istraživanje španjolskih znanstvenika objavljeno u 'Journal of Taphonomy' pokazalo je kako je moguće da su prapovijesni ljudi jeli hijene.

Otprije se znalo da su hijene jele praljude, ali suprotno nikada nije bilo dokazano. Sada su znanstvenici pronašli dokaz u kostima hijena starih između 117 i 183 tisuće godina pronađenih u špilji Maltravieso na jugozapadu Pirinejskog poluotoka.

'Pretpostavljamo da su neandertalci bili odgovorni za ovu... aktivnost', izjavio je za Discovery News Antonio Rodríguez-Hidalgo sa Sveučilišta u španjolskoj Tarragoni koji je proveo istraživanje.

Lucinda Blackwell s Instituta za ljudsku evoluciju Sveučilišta Witwatersrand u Južnoj Africi kaže da su ljudi i hijene vrlo često koristili iste pećine u različitim razdobljima, a pogotovo u Africi ima puno dokaza da su hijene i ljudi tijekom povijesti dijelili mnogo toga, pa i pećine. Ona ipak nije u potpunosti sigurna da su ljudi jeli hijene i smatra da za takav zaključak ipak treba više dokaza i analize.

Kaže kako su ljudi hijene možda obrađivali zbog njihovog krzna, a i Antonio Rodríguez-Hidalgo priznaje da dokaza o tome da su ljudi jeli zvijeri ima vrlo malo.

Ipak, zna se da je u kasnijem razdoblju paleolitika bilo slučajeva da ljudi obrađuju leševe lisica, riseva ili jazavaca. Vjerojatno su ih koristili za dobivanje krzna, ali znanstvenici ipak ne isključuju mogućnost i da su jeli njihovo meso.