I drevne civilizacije koristile su halucinogene tvari i alkoholna pića, ali ne kao sredstvo za opuštanje nego tijekom vjerskih obreda, pokazalo je novo istraživanje.

"Halucinogene tvari u prapovijesnoj Europi uglavnom su pronađene u grobnicama i na mjestima na kojima su se održavali posebni obredi", rekla je znanstvenica Elisa Guerra-Doce sa španjolskoga Sveučilišta Valladolid za The Huffington Post. "Vjerujem da su tadašnji stanovnici halucinogene supstancije i alkohol koristili da bi izmijenili uobičajeno stanje svijesti ili da bi izazvali stanje transa. Pritom su primjerice koristili opijumski mak."

Guerra-Doce je autorica istraživanja objavljenog u zadnjem broju stručnoga časopisa Journal of Archaeological Method and Theory u kojoj analizira korištenje halucinogenih supstancija i alkohola na području prapovijesne Euroazije.

Među ostalim Guerra-Doce navodi kako su sjemenke opijumskog maka pronađene u zubima odraslih muškaraca na jednom neolitičkom arheološkom nalazištu, a pržene sjemenke kanabisa u vrčevima na nalazištima iz razdoblja starog Rima. Na brojnim nalazištima diljem Europe otkriveni su tragovi nekih vrsta velebilja koje se može upotrijebiti u proizvodnji raznih vrsta opojnih sredstava. Mnogi su pronađeni u grobnicama osoba višeg društvenog statusa ili na mjestima na kojima su se održavali vjerski obredi iz čega se može zaključiti da su bili dostupni samo privilegiranim slojevima, ističe Guerra-Doce.

Najraniji kemijski dokaz postojanja alkoholnog pića datira iz doba neolitika, star je 9000 godina, a pronađen je na arheološkom nalazištu u Kini.