U pećinama nedaleko od španjolskog grada Malage pronađene su dosad najstarije slikarije na svijetu, prve za koje se vjeruje da su ih napravili neandertalci

Crteži, koji na prvi pogled izgledaju kao dvostruke zavojnice DNA, zapravo predstavljaju tuljane kojima su se drevni stanovnici ovoga kraja hranili, tvrdi José Luis Sanchidrián sa sveučilišta u Cordobi.

 

Španjolski stručnjaci kažu da su analize radioaktivnog ugljika drvenog ugljena pronađenog na lokalitetu Nerja pokazale da su crteži vjerojatno stari između 43.500 i 42.300 godina. To znači da su dosta stariji od dosad najstarijih špiljskih slika koje su otkrivene u Francuskoj, a čija se starost procjenjuje na oko 30.000 godina.

Znanstvenici u svojem sljedećem istraživanju planiraju napraviti analize starosti pigmenta kojim su crteži naslikani. Ako one potvrde nalaze, otkriće će biti prava senzacija u stručnim krugovima. Naime, sve dosadašnje pećinske slike pripisane su suvremenim ljudima.

Do nedavno se smatralo da neandertalci nisu bili sposobni za umjetničke kreacije, odnosno da nisu imali moć simboličkog i imaginativnog razmišljanja svojstvenu suvremenim ljudima. Ova predodžba posljednjih se godina polako mijenja jer su stručnjaci pronašli popriličan broj ukrašenog kamenja i nakita od školjaka. Međutim, do sada nikada nisu pronađene trajne slikarije koje bi se mogle pripisati našim izumrlim srodnicima.

Španjolski tim smatra da bi novootkrivene slikarije mogle bi biti djelo neandertalaca jer je poznato da su njihove posljednje skupine na Iberskom poluotoku živjele još do prije 37.000 godina, 5000 godina nakon što su ih u ostalim dijelovima Europe istisnuli ili asimilirali suvremeni ljudi.

Sustav špilja u Nerji prvi su 1959. godine otkrili dječaci koji su ondje lovili šišmiše.