Uravnotežena prehrana neophodna je za održavanje dobrog zdravlja, ali isto tako utječe na sposobnost nošenja sa stresom

Današnja prehrana ima vrlo malo vlakana, složenih ugljikohidrata, voća i povrća, a bogata je mastima, šećerom, solju i proizvodima životinjskog porijekla, što povećava opasnost od degenerativnih bolesti, kardiovaskularnih bolesti i nekih vrsta raka.

Za razliku od toga, prehrana bogata vlaknima kao što su cjelovite žitarice, mahunarke, voće i povrće postupno prolazi proces probave i daje stabilnu razinu šećera u krvi i na taj način poboljšava stabilnost i snagu tijela.

Uravnotežena prehrana neophodna je za održavanje dobrog zdravlja, ali isto tako utječe na sposobnost nošenja sa stresom. Takva prehrana je raznovrsna i uključuje voće, povrće, proteine, složene ugljikohidrate i esencijalne masne kiseline, što sve doprinosi jačanju imunološkog sustava i otpornosti na stres.

Hrana koja dovodi do degenerativnih bolesti prerađena je i neusklađena s godišnjim dobom te rafinirana. Zdrava promjena koja se preporučuje u knjizi Tarre Barat 'Jeste li jači od stres' jest da za početak nikako ne preskačete doručak. Svako jutro si pripremite doručak na bazi cjelovitih žitarica kao što je palenta s porilukom, tofu i integralno pecivo, muffini od cjelovitog brašna ili pak zobena kaša sa suhim šljivama.

Osim doručka, tijekom cijeloga dana preporučljivo je povećati unos voća i povrća, ukloniti rafinirane ugljikohidrate iz prehrane i zamijeniti ih složenim ugljikohidratima te povećati unos vode.

Svakako ne bi trebalo zanemariti vježbanje, opuštanje te vježbe dubokog disanja te smanjiti suvišnu konzumaciju alkohola.

Ono što bi svakako trebalo izbaciti iz prehrane su prerađevine poput kobasice, raznih burgera i slanine, a u zamjenu je preporučljivo jesti nemasno meso i proteine biljnoga porijekla poput tofua, tempeha i seitana. Ne bi trebalo zanemariti ni unos mliječnih proizvoda koji bi trebalo smanjiti, a više koristiti ukiseljene mliječne proizvode kao što su jogurt, acidofil, kefir i kiselo mlijeko.

Korisni dodaci u prehrani za smanjenje stresa su svakako antioksidansi, kompleks vitamina B, vitamin C, kalcij, magnezij, cink te L-taurin koji štiti mozak i srce i sadržava jako koristan koenzim Q10.

Ako se stres akumulira, mnogi rješenje i olakšanje pronalaze u hladnjaku. Međutim, tada posebno treba pripaziti na vrstu hrane koju unosimo u organizam.

Tako, na primjer, naranče ublažavaju efekte stresa, a istraživanja pokazuju da vitamin C vraća krvni tlak u normalu. Marelice su izvrsne za ublažavanje stresa jer su bogate magnezijem koji je dobro sredstvo protiv stresa i za opuštanje mišića.

Osim pravilnog izbora hrane, vrlo je važno voditi računa o dovoljnoj količini unosa vode. Naime, i mala dehidracija može izazvati letargiju, glavobolje i promjene raspoloženja, a samim time dehidracija je stres za tijelo.

Osim pravilne količine vode, nužno je odrediti odgovarajuću količinu soli koja sama po sebi nije loša i potrebna je tijelu, ali je problem u njezinoj pretjeranoj uporabi. Kako pokazuju istraživanja, veliki broj ljudi upotrebljavanja i do četiri puta više soli nego što im je zaista potrebno. Pretjerana količina soli stimulira nadbubrežne žlijezde koji otpuštaju hormone stresa, te je potrebno reducirati njezinu upotrebu.