Ako nemate nikakvih zdravstvenih problema, onda vam ne treba ništa drugo osim dobro raspoređenih te kvalitetnih obroka tijekom dana, svaki dan

Većina nutricionista neće upotrijebiti naziv superhrana da se obilježe namirnice visoke prehrambene vrijednosti, a reklame nas svakodnevno bombardiraju tim nazivom. No EU je još u ljeto 2007. zabranio spominjanje pojma superhrana u svim reklamama, osim ako iza proizvoda ne postoji vjerodostojno znanstveno istraživanje.

Baš je u tom pristupu 'peremo ruke od odgovornosti' problem.

Sve reklame za tablete, sirupe ili praške iza sebe imaju potvrđene studije, a nerijetko ćemo ugledati i nasmiješenog dobroćudnog liječnika, naravno u liječničkoj kuti, koji će, tako mu svih stečenih diploma, stajati iza danih navoda.

Nije bitno to što podrobnije detalje o ekspertu ne možemo naći ili to što ta ustanova duga i teže pamtljiva imena ima web stranicu (ako uopće) koja izgleda kao da je iz 1998. – a najvjerojatnije i jest.

Bitno je imati na umu da uvijek i jedino treba vjerovati, ako već kupujete takve proizvode, tvrtkama iza kojih stoje svjetski priznate institucije i da je riječ o proizvodima koji su već dulje na tržištu, čime je vjerojatnost o njihovoj kvaliteti daleko viša, a nuspojave znatno manje.

U slučaju da ste redoviti kupac vitaminsko-mineralnih nadomjestaka, bilo bi idealno da se s vremena na vrijeme posavjetujete s nutricionistom i jednostavnim pretragama kontrolirate razinu nutrijenata u krvi.

Ako uzimate, što je najčešći slučaj, takve nadomjeske po vlastitu nahođenju, ciklirajte ih; uzimajte u blažim koncentratima po dva do tri mjeseca i tada napravite pauzu onoliko dugo koliko ste ih uzimali.

Budite vrlo oprezni, jer, iako se ne daju na recept, takvi suplementi mogu dovesti do ozbiljnih problema ako ih uzimate u velikim količinama i/ili dugoročno. Svakako birajte one proizvode koji se baziraju na ili sadrže visok udio probavnih enzima i nutrijenata iz prirodnih izvora – takvi će se preparati puno bolje apsorbirati u tijelu.

Usto valja napomenuti da su pripravci koji sadrže više sastojaka, tzv. multipreparati solidni, ali ne i najbolji izvor, jer može doći do međusobnog poništavanja pojedinih sastojaka.

Minerali poput magnezija i kalcija nakon srednjih tridesetih znatno se slabije apsorbiraju ako dolaze u obliku karbonata – ciljajte na magnezij citrat i/ili kalcij citrat.

Ako ste, kucnimo o drvo, zdravi onda vam a priori ne treba ništa drugo osim dobro raspoređenih te kvalitetnih obroka tijekom dana, svaki dan. Kako sam već rekao u jednom od prošlih članaka, temelj prehrane svakog čovjeka bi trebao sadržavati lokalno uzgojene plodove – povrće, voće, meso i ribu.

Također nastojte jesti namirnice prema godišnjem dobu. Primjerice, nipošto nemojte kupovati rajčicu tijekom jeseni ili zime, jer će naročito tada takve namirnice biti iz uvoza, upitna uzgoja i kvalitete, a pesticide/fungicide da ni ne spominjem.

Tijekom godina sam, prateći prehrambene navike prosječnog čovjeka, došao do zaključka da ima otprilike osam nutrijenata koji nam najviše, odnosno najčešće manjkaju u organizmu, a možemo ih vrlo lako nadomjestiti u svakodnevnoj i ne nužno skupoj prehrani.

Kalij – elektrolit, odnosno mineral koji regulira krvni tlak, funkciju srca i mišića te živaca. Dobar je i kod hipertenzije, glavobolja i migrena; ubrzava zacjeljivanje rana i modrica. Sportaši i bodibilderi se kunu da im daje dodatnu snagu, iako to nije nigdje znanstveno dokazano.
Najbolji izvori: blitva, rajčica, banane, brokoli, prokulice, kelj, celer, špinat, batati, repa, mahune, šparoge, mrkva.

Magnezij – manjak magnezija direktno je povezan s problemima kao što su grčevi, visok krvni tlak, dijabetes, srčani problemi i osteoporoza (danas je ima sve više i kod žena i muškaraca mlađe dobi).
Najbolji izvori: grahorice – grah i leća, grašak, špinat, orašasti plodovi – posebice bademi.

Vitamin A – u ovom slučaju mislim na karotenoide poput beta-karotena; vitamin C sasvim preuzeo primat tijekom zimskih mjeseci, beta-karoten je iznimno bitan za bolji vid (naročito bitno zbog stalnog gledanja u ekrane), bolji imunitet i rast tkiva.

Najbolji izvori: mrkva, batati, špinat, bundeve i razne žitarice.

Vitamin E – uz A i C vitamine, najpoznatiji antioksidant koji podupire imunitet, čini kožu ljepšom i zdravijom, popravlja vid te pomaže u čišćenju krvnih žila; nalazimo ga u namirnicama s višim postotkom masnoća te su zato najbolji izvori: lješnjaci, bademi, orasi, sjemenke suncokreta, ali i suncokretovo ulje te kikiriki maslac.

Kalcij – mineral koji čini dobro kostima, ali i mišićima te srčanom ritmu; premda je uvriježeno mišljenje da je najbolji izvor kalcija mlijeko, to više nije točno; osim ako nemate vlastitu kravu i pijete domaće i dakako prokuhano mlijeko. Najbolji izvori: tvrdi sirevi (nadaleko najbolji izvor), meki sirevi, losos, tofu, kelj, brokoli, mljeveni sezam.

Vitamin D – jedan od najvažnijih, ali i vrlo toksičnih vitamina (držati se uputa ako ga uzimate kao dodatak prehrani!); podupire apsorpciju kalcija i fosfora, smanjuje rizik raznih oboljenja – dijabetes tipa 2, srčani udar, visok tlak, slabost mišića, osteoporozu, bakterijske infekcije. Dokazano pomaže u prevenciji kanceroznih bolesti poput raka dojke, prostate, mjehura, jajnika ili crijeva. Najbolji izvori: jaja, sardine, losos, račići, bakalar.

Najjeftiniji izvor: sunce – izlagati bar lice i ruke (bez zaštitnih krema) kada je sunce najjače; zimi oko pola sata, ljeti desetak do 15 minuta zavisno do tipa kože.

Vlakna – smanjuju kolesterol, čiste crijeva i reguliraju probavu; smanjuju rizik srčanih oboljenja, dijabetes i neke vrste kancerogenih oboljenja; potpomažu gubitak težine. Ne uzimajte ih istovremeno s lijekovima, jer mogu umanjiti djelovanje.

Najbolji izvori: cjelovite žitarice – npr. zob, smeđa i divlja riža i sl.; grah, leća, grašak, slanutak, povrće i voće.

Kvercetin – povrće, odnosno obitelj lukovica poput češnjaka, luka, poriluka, mladog luka i vlasca; prepuni su flavonoida i sumporastih sastojaka; kvercetin, najjači flavonoid u luku ima snažno antikancerogeno, ali i protuupalno djelovanje.

Djeluju isključivo ako ih jedete sirove, dakle, ako se najedete običnog luka ili češnjaka, od vas neće bježati samo ljudi, već i male napasti poput bakterija, virusa i parazita.