U Hrvatskoj oko 42 posto stanovništva ima krvnu grupu A

Opsežna studija Sveučilišta u Pennsylvaniji obuhvatila je krvne uzorke i zdravstvene podatke preko 20.000 ljudi. Krvne grupe dijele se u četiri skupine: A, B, AB i 0 te dva Rh faktora, plus i minus, a nasljeđujemo je od roditelja, piše 24sata.hr

U Hrvatskoj oko 42 posto stanovništva ima krvnu grupu A, 34 posto grupu B, 17 posto grupu 0 a oko sedam posto grupu AB. Većina stanovništva, oko 85 posto imaju pozitivan Rh faktor, dok je oko 15 posto njih s negativnim.

Istraživanja o značaju krvnih grupa za zdravlje ljudi dugo se vremena nisu znanstveno uvažavala, zbog ozloglašenog nacističkog znanstvenika dr.Otta Rechea koji je tvrdio da je krvna grupa A svojstvena čistokrvnim arijevcima, dok su ljudi s grupom B inferiorni arijevcima.

Krvna grupa A

Nositelji ove grupe imaju veći rizik za nastanak raka želuca. Ženama s grupom A tijekom vremena najmanje se smanjuje broj jajašca, pa je vjerojatnije da one mogu zatrudniti i u starijoj dobi. No žene s krvnom grupom A imaju veći rizik za nastanak raka želuca, posebno ako puše i često piju alkoholna pića.

Krvna grupa B i AB

Nositelji ovih krvnih grupa imaju veći rizik dobivanja raka gušterače. Žene s ovom krvnom grupom imaju veći rizik za nastanak raka jajnika, a trudnice s grupom AB imaju veći rizik razvijanja stanja visokog krvnog tlaka - preeklampsije.

Krvna grupa 0

Ljudi s ovom krvnom grupom imaju manji rizik od srčanog udara i raka želuca. Imaju veći rizik dobivanja čira na želucu uzrokovanog bakterijom Helicobacterom pylori, a muškarci s ovom grupom skloniji su pretilosti. Za grupu 0 najmanja je mogućnost umiranja od malarije, no ranjiviji su na koleru.

Za žene ove krvne grupe dvostruko je vjerojatnije da imaju manji broj i lošiju kvalitetu jajašca zbog čega su njihove mogućnosti za začeće manje.