Definitivno je istina da nam zimi jača apetit. Zašto? Teorije su razne, a koja god bila ispravna, evo savjeta kako odoljeti zimskom prejedanju

Što je hladnije i ulazimo dublje u zimu, vi ste sve gladniji. Za utjehu, niste jedini. Premda većina nas veći dio dana provodi u zagrijanim prostorijama, čini se da naš apetit nepogrešivo reagira na spuštanje temperature i skraćivanje dana. Neki stručnjaci kažu da je to naš primitivni nagon da skupljamo kalorije za hladne dane koji slijede.

'Mi smo vođeni nagonima koji su u našem mozgu od pradavnina', kaže Ira Ocken, kardiologinja s Medicinskog fakulteta u Massachusettsu, na kojem se dugo istražuje kako promjene godišnjih doba utječu na naše zdravlje. Dr. Ocken svojim je istraživanjima došla do dokaza da naša potreba za kalorijama raste s hladnim vremenom. Također upozorava na studiju koju su izradili na Sveučilištu u Georgiji 1991. godine.

Znanstvenici su bilježili koliko ljudi jedu u različitim dobima i koliko brzo jedu. Rezultat kaže da su ispitanici pojeli oko 200 kalorija dnevno više dolaskom jeseni i skraćivanjem dana. Zaključak dr. Ocken jest da se čini kako smo vrlo osjetljivi na svjetlost – što je tamnije, treba nam više hrane i jedemo brže.

Ali nisu svi znanstvenici suglasni o našim zimskim prehrambenim navikama. 'Ne protivim se mogućnosti da ljudi zimi više jedu', kaže Marcia Pelchat, znanstvenica iz Philadelpihije, a citira je stranica Npr.org. No ona ne vjeruje da je takvo ponašanje posljedica instinkta hrčka. Ona vjeruje da je pojačani apetit zimi uzrokovan socijalnim okolnostima: više praznika, više boravka u kući, a time i blizu kuhinje, manje prilike da vrijeme provodimo na svježem zraku. Čini se kao da nas na svakom koraku nešto potiče na žvakanje.

Također, blagdani su ponekad nerazdvojno povezani s nekom hranom. Omiljeni kolači, omiljena jela – to su tradicije koje opstoje godinama i ništa ih ne može iskorijeniti. Što je čvršća povezanost između slatkih sjećanja na blagdane djetinjstva i neke hrane, to je teže odoljeti i vjerojatnije je da ćete se bez ostatka prepustiti omiljenoj hrani.

Što god bio razlog – nagoni, hrana nadohvat ruke ili sjećanje na okuse djetinjstva – činjenica jest da nas nešto goni da jedemo više. Ali mora postojati način da se smanje zimska iskušenja. Najprije, vjerojatno nije realno da si u vrijeme blagdana nametnete dijetu 'sve ili ništa', jer je izvjesno da ćete posustati pred prejakim iskušenjima. Štoviše, česti su slučajevi da, suočeni s neuspjehom pokušaja rigoroznih dijeta, potpuno otpustimo sve kočnice i počnemo se prejedati bez ograničenja.

Dodatni trik – nastojte se zasititi proteinima. Oni daju osjećaj punoće i sitosti. Ugljikohidrati nisu toliko efikasni, a varenjem se pretvaraju u šećere. Znači, ako vam se jede pašta, prepolovite porciju i nadopunite je s malo piletine. Ipak, što god bilo na vašem tanjuru, što god vam se jelo, na duge staze nije pametno da se posve odričete hrane koju volite. No samo pola tanjura onoga što vam srce želi i pola onoga što će vam utažiti apetit bez eksplozije kalorija. I premda nećemo reći ništa novo, čarobna je riječ i ovdje, kao i uvijek – umjerenost.