Epidemiolozi tvrde da su cjepiva najveći uspjeh javnog zdravstva u prošlom stoljeću jer su značajno smanjila obolijevanje i smrtnost

Koliko je cijepljenje uistinu korisno? Je li ono iskorijenilo opasne bolesti, produžilo prosječni životni vijek i učinilo život u suvremenom svijetu sigurnijim kako tvrde mnogi epidemiolozi ili su cjepiva potencijalno opasni otrovi i unosan biznis kako upozoravaju zagovornici teorija urote, ali i neki liječnici.

Odgovor na ovo, ali i brojna druga pitanja predstavit će ugledni hrvatski stručnjaci na tribini 'Cijepljenje i borba protiv zaraznih bolesti i karcinoma - Što moramo učiniti za sebe? Što društvo još može učiniti za nas?' koja će se održati 24. siječnja 2012. od 18 do 20 sati u prostorima Tribine grada Zagreba.

U suvremenom svijetu u kojem su zarazne bolesti postale značajno manji problem nego što su to bile još do nedavno, u kojem su uznemirujući prizori oboljelih postali rijetkost, a brojevi umrlih u pandemijama više se ne računaju u milijunima, navodne nuspojave cijepljenja prometnule su se u veći problem od samih bolesti pa je postalo relativno lako relativizirati važnost imunizacije. Čini se da je to čak postalo popularno, zahvaljujući internetu vrlo zarazno, a protivnici cijepljenja i farmaceutske industrije 'vječno gladne profita' nerijetko se promiču u heroje.

U nekim dijelovima svijeta fundamentalistčki vjerski vođe svojim sljedbenicima zabranjuju da se cijepe jer smatraju da je imunizacija zavjera kojom Amerikanci žele muslimane učiniti neplodnima. U razvijenim zemljama na ruku negativnom raspoloženju javnosti idu pobornici 'povratka prirodi' i alternativnih metoda liječenja, ali i neki znanstvenici poput Andrewa Wakefielda koji je 1998. objavio rad u kojem je navodno pokazao da cjepivo MMP protiv ospica, rubele i zaušnjaka izaziva autizam. Kasnija istraga utvrdila je da je bio u sukobu interesa te da je manipulirao podacima.

U Hrvatskoj je jedan od aktivnijih boraca protiv cijepljenja internistica Lidija Gajski. 'Vakcinoskeptici' ovdje imaju svoje internetske stranice na kojima je rado citiraju, a svoj prostor u više joj je navrata otvorio čak i Liječnički list, unatoč činjenici da se u mnogim svojim tvrdnjama oslanja na vrlo sumnjive podatke s nesumnjivo nepouzdanih internetskih stranica.

Epidemiolozi s druge strane tvrde da su cjepiva najveći uspjeh javnog zdravstva u prošlom stoljeću jer su značajno smanjila obolijevanje i smrtnost od različitih bakterijskih i virusnih infekcija. Bolesti koje su prije uzrokovale česte epidemije, pogoršanje zdravlja i smrt, sada se rijetko susreću. U proteklih 50 godina u Hrvatskoj su imunizacijom iskorijenjene velike boginje i dječja paraliza, a eliminirana je difterija, neonatalni tetanus, diseminirani oblici tuberkuloze u djece, ospice i rubela. Ostale bolesti protiv kojih se cijepi značajno su reducirane.

Koliko su dakle djelotvorna cjepiva, tko se treba, a tko ne i protiv čega cijepiti, je li zakonska obveza cijepljenja potrebna te mnoga druga pitanja bit će raspravljena na tribini koja se održava povodom 6. Europskog tjedna borbe protiv raka vrata maternice (22.-29. siječnja 2012.) u organizaciji hrvatskih članova European Cervical Cancer Association te po prvi put ove godine u suradnji s Društvom za promociju znanosti i kritičkog mišljenja. Dođite, recite svoje mišljenje i postavite svoja pitanja.