Posušeno lišće stevije je oko 40 puta slađe od šećera

Stevija (Stevia rebaudiana) višegodišnji je zeljasti grm iz porodice glavočika koji može narasti u vis i do 1 m. Rod Stevia ima oko 150 vrsta, primejrice Stevia ovata, Stevia eupatoria, Stevia serrata i, dakako, Stevia rebaudiana, koja, za razliku od ostalih vrsta iz svog roda, sadržava značajne količine slatkih glikozida. Listovi stevije dugi su oko 5 cm, a široki oko 2 cm. Svježe lišće stevije ugodna je, slatkog okusa zbog glikozida steviozida, čiji je ekstrakt 200 - 300 puta slađi od šećera, piše ziviselo.com

Podrijeklom iz Paragvaja stevija se danas uzgaja u Brazilu, Urugvaju, središnoj Americi, Izraelu, Tajlandu, Australiji, Japanu, Koreji i Kini. U drugim dijelovima svijeta stevija je niz godina, zahvaljujući američkom tvrdom stavu o "štetnosti", zbog interesa velikih kompanija umjetnih zaslađivača i šećera, bila "zabranjena" biljka. Napokon, nakon 30 godina američka agencija za hranu i lijekove (FDA) konačno je promijenila stajalište i stevija od kraja 2008. godine više nije "zabranjena" biljka.

Dobila je "GRAS-status" kojim se sastojci stevije (slatki glikozidi) smatraju sigurnim za uporabu, pa se mogu koristiti kao prirodni zaslađivači pića i hrane. Time će se konačno moći zamijeniti umjetna sladila (saccharin, aspartami i sl.). Nakon promjene tog stava, velike su američke kompanije osvježavajućih pića (Coca-Cola, Pepsi-Cola i sl.) obznanile da će ubuduće koristiti samo prirodni zaslađivač stevije, nakon čega je potreba za stevijom porasla u čitavom svijetu.

Steviju su inače stoljećima upotrebljavali Guarani indijanci u Paragvaju u medicinske svrhe i kao zaslađivač. Svakako treba naznačiti da je još 1922. godine stevija bila priznata u Hrvatskoj kao ljekovita biljka. Na žalost, trebalo je proći 80-tak godina da bi se u Hrvatskoj konačno počela uzgajati ta nedvojbeno korisna biljka. Posušeno lišće stevije je oko 40 puta slađe od šećera. U listovima stevije nalazi se osam različitih glukozida, a najznačajni su steviozid, rebaudiozid A, rebaudiozid C i dulkozid, koji se ovisno o načinu uzgoja i sorti nalaze u lišću u različitim postocima i o tome ovisi koliko će biti "slatki".

Primjena stevije

Prema novijim svjetskim istraživanjima stevija ima širok spektar primjene i može se koristiti u:

- juhama, umacima, raznim predjelima;
- salatama, jelima od sira, tjesteninama itd.;
- u konzerviranju povrća i voća umjesto šećera (jer ne fermentira);
- u proizvodnji sladoleda, keksa i kolača jer stevija ostaje stabilna i na 200 ºC;
- posušeno lišće stevije se može koristiti kao zaslađivač i dodatak u različitim mješavinama čajeva, kave, mlijeka, kakaoa, voćnim sokovima i ostalim pićima;
- osušeno lišće stevije kao dodatak hrani poboljšava probavu i ima važnu ulogu u odvijanju ostalih procesa u ljudskom organizmu;
 - redovitim korištenjem stevije pospješuje se aktivacija enzima u cijelom organizmu, smanjuje se razina "lošeg" kolesterola (LDL-a) i nivo glukoze u krvi;
- stevija nema kalorija, glikemijski indeks (GI) = 0;
- odlična je za dijabetičare jer redovito uzimanje stevije stimulira rad gušterače (stvara se više insulina);
- učestalim korištenjem stevije smanjuje se visoki krvni tlak, - pospješuje se prokrvljenost (mikro-cirkulacija krvi) u cijelom tijelu;
- poboljšava funkciju miokarda;
- stevija ima antiseptičko, antialergijsko i antimikrobno djelovanje (zbog anti-mikrobnog djelovanja stevija se koristi kao dodatak pastama za zube, a proizvode se i gume za žvakanje);
- jača regeneracijske procesu u organizmu;
neutralizira toksine i pospješuje njihovo izlučivanje iz organizma (uključujući i radionukleide);
- usklađuje rad endokrinih žlijezda;
- stimulira digestivne i urinarne procese u organizmu;
- ekstrakt stevije povoljno djeluje na mnoge bolesti kože (kupke za "čišćenje" kože);
- korištenjem stevije reducira se ovisnost o alkoholu i pušenju itd.

Generalna preporuka o doziranju pri korištenju stevije je 3-5 mg/kg/tt (tjelesne težine), ovisno o tome radi li se o čistom ekstraktu stevije (dorađeno) ili samo o prirodno samljevenome suhom lišću.

ziviselo.com/eZd