Granice ljudske izdržljivosti možda nisu ograničene duhom, ali tijelom svakako jesu. Znanost je kroz brojne studije, ali i konkretne primjere kroz povijest, izračunala one opće - koje se vode kao pravilo. Iako, postoje određena odstupanja i individualne razlike, budući da se određene vrste izdržljivosti mogu i istrenirati. Tako uz jednu dozu opasnosti za zdravlje pojedinci mogu postupno pomaknuti granice.

 

Vrućina

Većina ljudi će iskusiti hipertermiju, tj. pregrijavanje već nakon 10 minuta ekstremne vlage i topline od nekih 60 Celzijusa. Ipak, to nije ljudska granica izdržljivosti, a znanstvenici smatraju kako je tek temperatura od 140 Celzijusa i više od toga recept za sigurnu smrt unutar nekoliko sekundi, dok vatrogasci pod punom zaštitnom spremom mogu izdržati temperaturu od oko 95 stupnjeva.

Hladnoća

Preživljavanje pri uvjetima ekstremne hladnoće više je povezano s temperaturom koju naše tijelo uspije zadržati - odnosno kretanjem i zaštitnom odjećom, nego sa samom temperaturom zraka. Pothlađivanje tijela započinje s tjelesnom temperaturom od 35 Celzijusa, a gubitak svijesti s onom nižom od 27 stupnjeva. Računa se da je pad ispod 22 stupnja smrtonosan. Također, dokazano je da hipotermija nastaje nakon pola sata provedenih u vodi s temperaturom od četiri Celzijusa.

Ubrzanje

Prsni koš štiti naše srce od tvrdog udarca, ali i pomicanja uzrokovanih kretanjem. Prema NASA-inim stručnjacima, ipak postoji granica ubrzanja koje naše tijelo može podnijeti. Ona kod bočnog kretanja iznosi 14 G (pri čemu je 1 G sila normalne gravitacije na Zemljinom tlu) gdje bi se pri toj brzini organi odvojili jedan od drugoga. Kod kretanja naglavačke, može se izdržati sila od maksimalnih 8 G, dok uspravno kretanje naprijed ili nazad tijelo može izdržati do brzine od oko 40-ak G, piše Huffington Post.

Tjelesna temperatura

Pri pojavi bolesti, dolazi do reakcije imunološkog sustava i povećanja tjelesne temperature. Pri dosezanju one od 43 stupnja Celzijusa dolazi do oštećenja mozga, dok 44 Celzijusa donosi sigurnu smrt. Razlog za to je što povećanje temperature donosi raspad proteina u tijelu te posljedično "zakuhavanje" organa.

Zračenje

Radijacija predstavlja dugoročnu prijetnju jer kroz vrijeme uzrokuje mutacije DNK, što u većini slučajeva dovodi do nastanka raka. No, koliko nas zračenja može trenutno ubiti? Nuklerani inženjer Peter Caracapp tvrdi da je ta granica između 5 i 6 SI (Sieverta), što će izazvati destabilizaciju stanica i smrt. Za usporedbu, radnici u Fukushime su tijekom nuklearne katastrofe ozračeni između 0,4 do 1 SI u satu.

Visina

Ljudi će se onesvijestiti ako atmosferski tlak padne ispod 57 posto, što je ekvivalent nadmorskoj visini od oko 4572 metra. Ipak, boravak na većim visinama neće ubiti one pripremljene - planinari i penjači postupno prilagođavaju svoje tijelo na visinu i pad razine kisika. No niti oni, pa čak niti opremljeni s bocama kiska, ne bi mogli dugo preživjeti na visini iznad 7925 metara.

Glad

Iako se za opće pravilo uzima kako će čovjek umrijeti već nakon tri tjedna bez hrane, brojni primjeri ekstremnog preživljavanja pomiču granice. Na njih u velikoj mjeri utječe i tjelesna težina prije gladovanja, pa što je veća težina - tijelo dulje može crpiti rezerve hranjivih tvari. Ipak, nakon 45 dana gladovanja preko 90 posto ljudi izgubit će 30 posto tjelesne težine, a ta velika promjena najčešće izaziva pojavu smrtonosnih bolesti.

Dehidracija

Preko 80 posto ljudi došlo bi u stanje ozbiljne dehidracije i potencijalne smrti već nakon tri dana, dok nakon sedam dana bez kapi tekućine dolazi do situacije koja je fatalna za sva ljudska bića.

Bez zraka

Većina ljudi može izdržati oko dvije minute bez zraka, a nakon toga se javlja nesvjestice te ako i dalje nema zraka - smrt. Ipak, raznim vježbama meditacije, disanja i povećanja kapaciteta pluća ta se granica može pomaknuti - pa postoje ronioci koji su bez kisika u kontroliranim uvjetima uspjeli izdržati i 17 minuta.