Prema najnovijim istraživanjima navedenim u znanstvenom časopisu Meat science,često spominjana dijetetska mjera ograničavanja unosa crvenog mesa smatra se nepotrebno restriktivnom te dapače, može imati nepoželjne zdravstvene posljedice.

Crveno meso nutritivno je gledano visokokvalitetan izvor proteina, a kako bi se zadovoljile dnevne potrebe treba biti sastavni dio uravnotežene prehrane.

Ipak, dijetetski savjet za ograničavanjem crvenog mesa i dalje je standard u mnogim razvijenim zemljama,iako je prema istraživanjima ukupan unos crvenog  mesa u okvirima preporuka. S druge strane, zaista je zanimljivo istaknuti da se konzumacija visokokalorične prerađene hrane prvenstveno ugljikohidratnog sastava dramatično povećala u odnosu na nutritivno bogate namirnice (među kojima je povrće, voće, mliječni proizvodi, crveno meso i riba)što je povezano s rastućim trendom pojave pretilosti i povezanih kroničnih bolesti u posljednjim desetljećima.Upravo zato, slažu se stručnjaci, vrijeme je za promjenu starih okvira i smjernica kako bi se naglasila vrijednost neobrađenog crvenog mesa kao sastavnog dijela zdrave i uravnotežene prehrane.

Tome u prilog govore i velike populacijske studije provedene u EU i SAD-u,koje su potvrdile da ne postoji povezanost između unosa neprerađenog crvenog mesa i kardiovaskularnog rizika ili raka.¹Dodatno interesantna je i činjenica da je navedenimistraživanjimatakođer pokazano i da osobe koje jedu više crvenog mesa jedu i više povrća u usporedbi s osobama koje jedu manje crvenog mesate da također imaju niži indeks tjelesne mase, što se može povezati s činjenicom da viši unos proteina u prehrani ima utjecaj na osjećaj sitosti i kontrolu tjelesne težine. Studije su nadalje pokazale da ukoliko se provodi uravnotežena i raznolika prehrana koja promiče zdravlje krvožilnog sustava poputnpr.mediteranske prehrane,učinak krtog crvenog mesa na LDL-kolesterol ne pokazuje razliku u odnosu na bijelo meso peradi,a što je godinama bilo prikazivano kao upravo suprotno. Paleo prehrana (dijeta bogata crvenim mesom, korjenastim i tamnozelenim lisnatim povrćem, sjemenkama i bobičastim voćem) pokazala je smanjeni kardiovaskularni rizik kod osoba koje pate od dijabetesa. Štoviše u znanstvenom istraživanju provedenom u Švedskoj 2010. godine ista prehrana pokazala se čak boljom opcijom u odnosu na mediteranski model prehrane kod osoba koje boluju odbolesti srca nastalih uslijed suženja krvnih žila srca i slabije prehrane srčanog mišića.

Iako je sastav mesa ovisan o njegovoj vrsti (svinjetina, janjetina, teletina, govedina,...) krto crveno meso predstavlja odličan izvor visokokvalitetnih proteina i bjelančevina, vitamina B skupine -B1, B2, B3, B5, B6 i B12, fosfora, cinka, selena i željeza te osigurava čak više od 25% dnevnih potreba za ovim nutrijentima koje naš organizam ne može sam proizvesti, a potrebni su nam za održavanje dobrog zdravlja tijekom cijelog života i dugovječnost te ih se mora unositi hranom.

Proteini iz životinjskih izvora (npr. jaja, mlijeko, meso, riba i perad) pružaju dakle najkvalitetniji izvor esencijalnih proteina iz hrane. Stručnjaci se slažu da je veći unos proteina posebice potreban za rast i razvoj djece te da je kvaliteta proteina od iznimne važnosti, a crveno meso pruža upravo navedeno.

Iako su postojeće svjetske smjernice godinama govorile o ograničavanju unosa crvenog mesa, s ciljem smanjenja unosa zasićenih masti, najnovija istraživanja jasno pokazuju kako se tim mjerama unos trans masti i zasićenih masti nije uspio smanjiti tedanas ne postoje čvrsti dokazi da je ova restriktivna mjera zapravo i imala neki značajan učinak.

Čini se da su upravo ove smjernice nenamjerno pridonijele dijetetskim promjenama i naglom porastu pretilosti te riziku za razvoj krvožilnih bolesti, gledajući razdoblje 70-tih godina prošlog stoljeća do danas. Meta-analiza znanstvenih istraživanja iz 2014. godine ukazala je na značajan utjecajpromjene prehrane prema dotadašnjim smjernicama. Naime, na uštrb životinjskih masti i crvenog mesa,prehrana se nenamjerno usmjerila prema povećanoj konzumaciji hrane poput rafiniranih ugljikohidrata, hidrogeniranih i trans masnoća, procesuiranih prehrambenih proizvoda visokog glikemijskog indeksa (procesuirani proizvodi od žitarica i krumpira: pekarski proizvodi, konditorski proizvodi poput keksa, krekera, čips, grickalica, flipsova) koja utječe na povećanu učestalost obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. Paralelno s porastom unosa takvih proizvoda smanjio se i unos „prave hrane" - crvenog mesa, jaja, ribe, mlijeka i konačno, voća i povrća, što je logično i rezultiralo porastom suvremenih kroničnih bolesti.

Činjenica, s kojom se eto slažu i vodeći svjetski stručnjaci, a potvrđuju je i posljednja provedena istraživanja, jest da je vrijeme za promjenu dosadašnjih prehrambenih navika te da je u svakodnevnu prehranu potrebno (ponovo) uvesti crveno meso. U kombinaciji s povrćem ovakva prehrana, sukladno zaključcima istraživanja, smanjuje mnoge zdravstvene rizike te u preporučenim količinama osigurava potrebne izvore proteina i bjelančevina, vitamina, željeza, cinka, selena i bakra.