Te podatke DZS je objavio u sklopu godišnjeg istraživanja "Turistička aktivnost stanovništva RH u 2015." koje je pokazalo i da je najviše stanovnika, njih oko 1,03 milijuna, putovanja ostvarilo u Hrvatskoj. Oko 220 tisuća stanovnika putovalo je u inozemstvo, dok ih je 300 tisuća putovalo i u Hrvatsku i u inozemstvo.

Ukupno su ostvarili 5,65 milijuna višednevnih privatnih putovanja, što je 15 posto manje nego u 2014. No, broj noćenja hrvatskih stanovnika porastao je istodobno za 0,5 posto, na 37,6 milijuna.

I dok je broj noćenja porastao tek blago, potrošnja hrvatskih stanovnika na putovanja porasla je lani gotovo 28 posto, na 12,6 milijardi kuna. Pritom su hrvatski stanovnici na privatnim višednevnim putovanjima u Hrvatsku potrošili 5,1 milijardu kuna, što je 20,1 posto više nego u 2014., dok su u inozemstvu potrošili 7,5 milijardi kuna ili 33,6 posto više.

Prosječno su im troškovi po putovanju (i po Hrvatskoj i u inozemstvu) iznosili 2.228 kuna, a s obzirom na duljinu boravka na putovanju, na kraćim su putovanjima potrošili 3,5 milijarde kuna, dok su na duljim putovanjima potrošili 9,1 milijardu kuna.

Po Hrvatskoj su hrvatski stanovnici lani ostvarili 3,6 milijuna višednevnih privatnih putovanja ili 22,4 posto manje, dok su u inozemstvu ostvarili 2,1 milijun putovanja ili 2 posto više.

U inozemstvu su najviše, gotovo 20 posto putovanja, ostvarili u Italiji, zatim 18,3 posto u Bosni i Hercegovini, 10,2 posto u Austriji, 10 posto u Njemačkoj te 7,5 posto u Sloveniji.

Uz odlaske na odmor na more/kupanje i sunčanje, važni motivi privatnih putovanja i po Hrvatskoj i u inozemstvo bili su još posjete rodbini i prijateljima te odmor u gradu.

Na privatnim višednevnim putovanjima stanovnici Hrvatske prošle su godine ostvarili ukupno 37,6 milijuna noćenja ili 0,5 posto više nego u 2014., a 22,2 milijuna noćenja ili oko 10 posto manje bilo je u Hrvatskoj, dok je u inozemstvu bilo 15,4 milijuna njihovih putovanja ili čak 20 posto više.

Prema vrsti smještaja najviše noćenja, 16,7 milijuna ili 44,4 posto, stanovnici Hrvatske na privatnim višednevnim putovanjima ostvarili su u neplaćenim smještajnim objektima kod rodbine i prijatelja.

Od onih 2,1, milijun ili 57,1 posto stanovnika Hrvatske starijih od 15 godina koji lani nisu putovali na višednevna privatna putovanja, najviše ih je ili 69,5 posto kao glavni razlog za to navelo nedostatak financijskih sredstava, a među razlozima su još bili i zdravstveni (za njih 21 posto), nedostatak slobodnog vremena (za njih 18 posto) te poslovne obveze (za njih 11,6 posto).

Na poslovnim putovanjima 10 posto stanovnika

Podaci DZS-a pokazuju i da je, za razliku od privatnih, na poslovna putovanja išlo znatno manje hrvatskih stanovnika. Prošle ih je godine na barem jednom poslovnom višednevnom putovanju bilo tek 355 tisuća ili nešto malo ispod 10 posto stanovništva starijeg od 15 igodina.

Oni su lani ukupno ostvarili 964 tisuće poslovnih putovanja ili 37 posto manje nego u 2014., a 452 tisuće tih putovanja ili 42,6 posto manje bilo je u Hrvatskoj, dok je nešto više, 512 tisuća putovanja ili 30,6 posto manje bilo u inozemstvo.

Ukupno su stanovnici Hrvatske na poslovna putovanja prošle godine potrošili 5,2 milijarde kuna, što je 12,3 posto više nego u 2014., pri čemu je u Hrvatskoj na ta putovanja potrošeno 1,1, milijarda kuna ili 0,3 posto manje nego u godini prije, a u inozemstvu 4,1 milijardu kuna ili 16,2 posto više.

Na svim poslovnim putovanjima hrvatski su stanovnici lani ostvarili 4,6 milijuna noćenja ili čak 56 posto manje nego 2014. Prosječan broj noćenja na svim poslovnim putovanjima bio je nešto manji od 5, a prosječno se po putovanju trošilo oko 5.400 kuna.