Oko dobi od 12 godina većini djece prestaju rasti zubi i imaju 28 trajnih zuba, 14 u gornjem nizu i 14 u donjem.
Umnjak, zadnji zub koji izraste u stražnjem dijelu, obično se pojavi do 20. godine.

Premda potpuno prirodna pojava, umnjak često uzrokuje probleme jer u čeljusti nema dovoljno prostora za dodatne zube. Prethistorijski ljudi imali su veće čeljusti od onih koje mi danas imamo i dovoljno mjesta za kutnjake kad bi oni počeli izbijati.

Točno vrijeme izbijanja umnjaka i njihov broj mogu jako varirati od čovjeka do čovjeka.

"Neće svakome izrasti umnjaci", kaže Dietmar Oesterreich, potpredsjednica njemačke udruge za dentalnu medicinu. Međutim "oni rijetko izbijaju u starijoj dobi", rekla je ona.

Opće pravilo kojeg se drže zubari jest da se umnjaci, ako se ne pojave do 25. godine, kirurški uklanjaju. Razlog zbog kojega zubari vade umnjake jest uvjerenost da će oni, prije ili kasnije, početi stvarati probleme te stoga mogu biti izvađeni.

Međutim ta preporuka više se ne slijedi onako kako se prije običavalo.

"Profilaktičko uklanjanje nije pogrešno, no danas smo mnogo oprezniji", rekao je Michael Ehrenfeld, pročelnik odjela za oralnu i maksilofacijalnu kirurgiju na muenchenskome sveučilištu.

Tijekom uklanjanja umnjaka može doći i do infekcije i u nekim slučajevima oštećenja živca.

"Statistički gledano, svaki peti-šesti umnjak koji ne može izbiti vodi komplikacijama tijekom života", rekao je Ehrenfeld. On preporučuje procjenu individualnog rizika nakon nalaza rendgena.

"Postoji više kriterija da se odredi treba li umnjak biti uklonjen ili ostavljen u čeljusti", kazala je Driss Wartini iz njemačke neovisne udruge za savjetovanje pacijenata.

Ako postoji dovoljno prostora da zubi izbiju, bolje je pričekati. Dodatni zub čak bi mogao poslužiti i za to da zamijeni oštećeni ili uklonjeni zub. Njihov oblik i funkcija jednaka je kao kod ostalih kutnjaka, što znači da zubi sami po sebi nisu uvijek suvišni.

Postoji li rizik od infekcije, koji se povećava ako zub nema dovoljno mjesta da izraste, treba razmisliti o operaciji uklanjanja. Usna šupljina plodno je tlo za rast bakterija i infekcije se lako prošire, ponekad uzrokujući i pojavu gnoja.

Postoje i daljnje komplikacije ako zubi previše pritišću susjedne, pa je razmak između njih teško četkati.

"Zub koji nije potpuno izbio također može dobiti karijes", napominje Oesterreich. On preporučuje upotrebu zubne četkice s kratkim nitima kako bi se čistili dok se pojavlju.

U slučajevima kad umnjak oštećuje druge zube ili uzrokovati otežano gutanje i žvakanje, odgovor je kratak i jasan - umnjak treba izvaditi.

Najvažnija je procjena individualnog rizika i dobrobiti operacije. "Ne treba svaki umnjak uklanjati", rekao je Oesterreich.